Julija Navaljnaja objavila je u petak na skupu zapadnih čelnika, diplomata i drugih zvaničnika u Minhenu da će Putin i njegovi saveznici snositi odgovornost “za ono što su učinili našoj zemlji, mojoj porodici, mom suprugu”.
Predsjedavajući 27 ministara vanjskih poslova bloka, šef evropske diplomatije Josep Borrell najavio je posjetu Navaljnaje rekavši da će skup naglasiti “podršku borcima za slobodu u Rusiji i odati pomen Alekseju Navaljnom”.
Navaljni (47) bivši advokat, postao je istaknuti aktivista u kampanji protiv korupcije u Putinovoj Rusiji. Bio je poznat po svojoj vatrenoj retorici na javnim protestima i u sudnicama, glasnom prisustvu na društvenim mrežama i razrađenim video istragama njegovog tima o državnoj korupciji.
Navaljni je preminuo u kaznenoj koloniji Polarni vuk, saopćile su ruske vlasti, gdje je služio kaznu od tri decenije nakon višegodišnjeg progona koji je uključivao trovanje nervnim agensom u Sibiru 2020.
Ministri bi trebali u Briselu razgovarati o vojnoj podršci Ukrajini i o tome koji bi bio 13. paket sankcija Evropske unije protiv Moskve otkako je pokrenula invaziju na svog susjeda 24. februara 2022. godine.
Sastanak se održava u trenutku kada se Sjedinjene Države bore da se dogovore o većoj pomoći Ukrajini, a mnogi u Evropi su sve zabrinutiji zbog mogućnosti povratka na vlast Donalda Trumpa, bivšeg američkog predsjednika koji je protiv NATO-a.
Unutar EU, Njemačka je blokirala popunjavanje vojnog fonda koji se koristi za snabdijevanje Ukrajine navodeći da Berlin previše doprinosi u poređenju s ostalim članicama.
Mađarska je do sada odbijala podržati predložene nove sankcije Moskvi, koje bi stavile na crnu listu skoro 200 kompanija i pojedinaca – uključujući neke van Rusije – za koje se smatra da su umiješane u rat ili zaobilaženje već postojećih trgovinskih ograničenja.
Budimpešta, gdje premijer Viktor Orban kaže da je “ponosan” na svoje kontakte s Kremljom, blokirala je brojne prethodne runde sankcija, kao i sporazume EU o finansijskoj pomoći Kijevu. Takvi potezi zahtijevaju jednoglasnu podršku svih država EU.
EU je koordinirala s Washingtonom i Londonom. Visoki diplomata EU kazao je kako vjeruje da će “moći stići na vrijeme” i dogovoriti nove kaznene mjere za 24. februar.
Ministri će razgovarati i o izraelskom ratu u Gazi i situaciji Sahelu, gdje su vojne hunte posljednjih godina preuzele vlast u Maliju, Burkini Faso i Nigeru, a Mauritanija je postala važna polazna tačka za Evropu afričkim migrantima, prenosi Reuters.