Njemački kancelar Olaf Scholz odustao je od planova za postupno ukidanje sistema pneumatskih cijevi iz 19. stoljeća, koji se koristi za prijenos tajnih dokumenata u njegov ured, jer se pokazao ključnim alatom u izbjegavanju ruskih špijuna, prenosi The Telegraph.
Ured u Berlinu već se desetljećima oslanja na cijevi koji koriste komprimirani zrak za prijenos papirnatih dokumenata između 36 lokacija u različitim odjelima. Sistem se trebao postupno ukinuti do 2025. godine, ali dužnosnici smatraju da je rizik od presretanja elektroničkih i digitalnih dokumenata u nekim slučajevima pokazao da staromodna tehnologija ostaje najbolja opcija.
– Dokumenti su najčešće hitne transakcije koje se ne mogu proslijediti elektroničkim putem ili kućnom kurirskom službom, na primjer zato što su podložni tajnosti ili moraju biti potpisani isključivo originali – objasnio je glasnogovornik njemačke vlade.
Osobna cijev Olafa Scholza ima oznaku “1”, dok se kabinet može kontaktirati ubacivanjem dokumenata u cijev “2”, objavio je njemački Spiegel. O odluci da zadrže sistem prve su izvijestile novine Süddeutsche Zeitung, koje su naglasile zabrinutost zbog povećane ruske špijunaže od invaziju na Ukrajinu.
Napravu i dalje intenzivno koriste najviši državni dužnosnici, uz prosječno tisuću dokumenata koji se mjesečno šalju kroz cijevi. Trošak od 15 tisuća eura godišnje za pokretanje sustava također je relativno jeftin, kada se usporedi s njenim koristima protiv špijunaže.
Njemačka je poznata po zadržavanju zastarjele tehnologije u vladinim organizacijama i odjelima, kao što su faksevi, koji su često još uvijek sastavni dio evidencije i komunikacije. Pneumatske cijevi, tvrde, rijedak su primjer gdje se jednostavna, analogna tehnologija može pokazati boljom za nacionalnu sigurnost.
U Britaniji se obavještajno-sigurnosna organizacija GCHQ također oslanjala na pneumatske cijevi u svojim uredima u Cheltenhamu za prijenos tajnih dokumenata do 1980-ih godina. Sistem je skratio osoblju 10-minutnu šetnju kompleksom, a u jednom slučaju ih je britanski obavještajac tokom 1950-ih koristio kako bi poslao ponudu za brak svojoj djevojci, analitičarki koja je također bila zaposlena u organizaciji.
Njemačka je posebno zabrinuta za čuvanje državnih tajni nakon prošlogodišnjeg skandala s njemačkim agentom koji je navodno radio kao špijun za Rusiju.
Carsten Linke, viši agent u BND-u, njemačkom ekvivalentu vojne obavještajne službe MI6, optužen je za veleizdaju zbog prosljeđivanja tajnih dokumenata Moskvi. Poriče sve optužbe zbog kojih može biti osuđen na doživotnu zatvorsku kaznu.