Naime, predloženim izmjenama pravno lice bi, u slučaju nepridržavanja mjera neposredne kontrole cijena, trebalo platiti minimalnu kaznu u iznosu od 6.000 KM umjesto dosadašnjih 1.000 KM, a najveća moguća kazna bila bi 30.000 KM umjesto dosadašnjih 10.000 KM. Spomenutim izmjenama predviđena su bila i povećanja novčanih kazni za odgovorna lica u pravnim subjektima, kao i za fizička lica.
Na ovaj način nastoji se postići preventivni i represivni učinak na prekršitelje, odnosno na pravna i fizička lica koja ne poštuju mjere neposredne kontrole cijena.
Izmjene su predložene jer je Zakon o kontroli cijena donesen 1995. godine, a izmjene iz 2008. i propisane kazne za prekršitelje ovog Zakona su minimalne i nisu davale rezultate.
Predstavnički dom Federalnog parlamenta usvojio je Prijedlog Zakona o dopunama Zakona o radu, koji propisuju da poslodavci mogu ubuduće zaključivati ugovore o radu sa studentima za privremene i povremene poslove u punom ili nepunom radnom vremenu.
Isključivo bi to bili poslovi bez većeg rizika, sezonski i pomoćni, za koje se s poslodavcem ugovara rad na određeno vrijeme. Povremeni i privremeni poslovi omogućavaju poslodavcu da u toku godine u trajanju od šest mjeseci mogu angažovati studente bilo da se radi o redovnim, vanrednim ili koji studiraju na daljinu. Vjerujem da će poslodavci iskoristiti radnu snagu studenata – rekao je federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić.
Nada se da će ovo zakonsko rješenje usvojiti i Dom naroda kako bi stupilo na snagu, te “studentima već tokom ovog ljeta omogućiti da rade“. U toku rada, imali bi odmor pod istim uvjetima kao i osobe u radnom odnosu te druga prava u skladu s propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju. Ovo je početak reforme tržišta rada u Federaciji BiH – podvukao je Delić govoreći o predloženim dopunama Zakona o radu.
Federalni ministar trgovine Amir Hasičević je nakon usvajanja novog zakona o unutrašnjoj trgovini u Predstavničkom domu Federalnog parlamenta izjavio da ovaj propis, koji je u formi nacrta, uvodi neradnu nedjelju kao pravilo u radu prodajnih objekata. Također, definisali smo radno vrijeme prodajnih objekata, ali i neke izuzetke. Regulisali smo pitanje formiranja i isticanja cijena – istakao je Hasičević.
Pri izradi tekst zakona s Udruženjem potrošača, sindikatima i poslodavcima uspjela se napraviti sinergija te je formirana dobra ekipa s kojom će se moći odgovoriti svim budućim izazovima koje tržište nosi.
Naime, u praksi su se dešavala različita rješenja po pitanju određivanja i rasporeda radnog vremena kada je u pitanju rad nedjeljom, a koje su donosili svojim uredbama kantoni, gradovi i opštine.
Na taj način došlo je do različitog tretiranja rada nedjeljom i komplikovalo je poslovanje trgovačkim društvima koji posluje na cijelom teritoriju Federacije BiH.
Važeći Zakon o unutrašnjoj trgovini ne prepoznaje neradnu nedjelju kao pravilo u radu prodajnih objekata.
Tako je navedeni novi zakon propisuje da „radno vrijeme prodajnih objekata određuje trgovac u periodu od ponedjeljka do subote u ukupnom trajanju od 90 sati sedmično, da su prodajni objekti zatvoreni nedjeljom i u dane praznika, te da Vlada FBIH ili nadležno ministarstvo rada i socijalne politike svojom odlukom ili uredbom određuje koji su praznici neradni u FBiH, te se odlukom može odrediti koji su prodajni objekti dužni raditi u vrijeme praznika“.
Novine koje donosi zakon o unutrašnjoj trgovini su: preciznije se objašnjava pojam trgovca i trgovinske djelatnosti, kao i ostali subjekti koji pod određenim uslovima mogu obavljati trgovinsku djelatnost (fizička lica, udruženja građana, poljoprivrednici), propisuje se radno vrijeme prodajnih objekata i dodatno se uređuje postupanja i obaveze trgovaca u obavljanju trgovačke djelatnosti.
Također, zakon uređuje na potpuniji način pitanja koja su od značaja za potrošače kao što je odobravanje popusta ili prodaja sa sniženom cijenom.
Zakonom je detaljno je uređena internet prodaja, imajući u vidu njeno sve veće učešće u ukupnom maloprodajnom prometu. Razvojem internet prodaje javljaju se i određene devijacije uslijed pravno neuređenog stanja u oblasti elektronskog poslovanja u Federaciji BiH i nepreciznih zakonskih rješenja kojima je u minimalnoj mjeri ova oblast regulisana, pa je bilo neophodno predvidjeti adekvatne mehanizme kojima će se to ponašanje sankcionisati.
Stupanjem na snagu ovog zakona Vlada će osnovati i Savjet za razvoj trgovine Federacije BiH kao savjetodavno tijelo za potrebe unapređenja razvoja trgovine u Federaciji.