Politika

Srđan Mandić: Odgovorno tvrdim da je Opština Centar danas u boljem stanju nego prije 4 godine. Zaslužujem povjerenje građana i ovaj put

U izbornoj trci za načelnika Općine Centar će biti i aktuelni načelnik Srđan Mandić, kandidat Naše stranke i SDP-a.

Srđan Mandić
FOTO: FACEBOOK / SRĐAN MANDIĆ

Mandić je na prošlim izborima, kao kandidat “Četvorke” (Naša stranka, SDP, NiP, NBL današnji NES) uvjerljivu pobjedu odnio sa skoro deset hiljada glasova razlike u odnosu na drugoplasiranog kandidata SDA Nedžada Ajnadžića.

U intervjuu za portal Bosnainfo govorio je o problemima u općini, kako ih planira riješiti ako bude izabran za načelnika, o planovima i ciljevima za budućnost.

U utrci za načelnika Općine Centar je pet kandidata. Dodajmo da smo pitanja poslali i drugim kandidatima, te ćemo i njihove odgovore objavljivati, redom, kako budu pristizali.

Pročitajte još

Mnogo je kritika upućeno na Vaš rad u ovom mandatu, smatrate li da su opravdane i da se moglo bolje raditi?

MANDIĆ: U više navrata rekao sam da nisam u potpunosti zadovoljan postignutim jer nije sve išlo kako smo željeli. Međutim, uprkos svemu mislim da se sa zadovoljstvom i ponosom mogu osvrnuti na čitav niz realizovanih infrastrukturnih projekata i pokrenutih demokratskih procesa.

Činjenica je da Bosnu i Hercegovinu u proteklom periodu napustio veliki broj ljudi i da treba učiniti sve da bi se taj proces zaustavio. Upravo zato je bilo izuzetno važno Opštinu Centar približiti mladim ljudima.  Danas naši đaci i studenti imaju najviše stipendije, uz pomoć Opštine odlaze na ekskurzije  i studijska putovanja, omogućavamo prisustvo mladih takmičara na sportskim borilištima i takmičenjima u znanju, nagrađujemo njihove uspjehe. Uz to smo izgradili i obnovili veliki broj dječijih igrališta i sportskih terena. Mladi ljudi su uz pomoć Opštine pokrenuli i razvili desetine start-up projekata.

Dalje, Opština Centar je lider u digitalnoj transformaciji opštinskih usluga zbog stalnih napora da se rad službi osavremeni i pojednostavi, učini efikasnim i pristupačnim svim građanima. Rekonstruisali smo i modernizovali opštinsku šalter  salu i građanima omogućili da sve lične dokumente mogu dobiti na jednom mjestu. Pored toga Opština Centar je prva lokalna zajednica koja je ukinula zahtjeve za CIPS potvrde. Pilot projekat E-uprava kojeg realizujemo u saradnji sa Američkom agencijom za međunarodni razvoj (USAID) provodimo u cilju da našim građanima što prije omogućimo izdavanje elektronskih građevinskih dozvola, a već smo omogućili elektronsko plaćanje administrativnih taksi. Istim putem građani mogu zahtijevati izdavanje izvoda iz matičnih knjiga na kućnu adresu. U pripremi je opcija elektronske prijave na konkurse za opštinske stipendije. Nakon što se konačno „legalizuje“ elektronski potpis u potpunosti smo spremni da sve dokumente dostavljamo u elektronskoj formi.

Doveli smo vodu gdje je ranije nije nikada bilo, kao što je to slučaj sa Poljinama i Kromoljem. Planski smo promijenili kilometre vodovodnih i kanalizacionih cijevi i kablova prije nego što smo asfaltirali i obnovili  više od pedeset ulica, popravili i postavili na hiljade novih basamaka. Upustili smo se i u rješavanje problema od kojih se bježalo decenijama, kao što je to rekonstrukcija vodovodne i kanalizacione mreže na Panjinoj kuli. Napravili smo raskrsnicu na Kromolju, proširili Nahorevsku ulicu. Trg Karla Paržika, Sarajevski ćilim i Merhemića trg dodatno su uljepšali opštinu Centar, a rekonstruisani most Festina lente i osvijetljena zgrada Akademije likovnih umjetnosti su nezaobilazna mjesta za sve posjetioce grada. Pored svega nabrojanog, a ostalo je još puno toga što bi bilo vrijedno za spomenuti, zaustavili smo devastaciju prostora i divlju gradnju gdje god je to bilo moguće. Javne rasprave o teškim temama, poput regulacionih planova, smo vratili u javni prostor, tako da svaki stanovnik Opštine Centar može slobodno dati svoje mišljenje i aktivno učestvovati u donošenju najvažnijih odluka.

U predizbornom spotu istakli ste da u protekle četiri godine nije išlo sve kako ste zamislili, možete li pojasniti koje su to blokade bile, koji su projekti započeti, a nisu realizovani?

MANDIĆ: Od samog početka mandata suočili smo se s nizom otežavajućih okolnosti: pandemijom i velikom ekonomskom krizom nakon agresije na Ukrajinu koja je u potpunosti paralizovala privredni život, sa birokratskim preprekama i interesnim grupama, te političkim blokadama. Ovdje bih posebno izdvojio pogubne posljedice donošenja Odluke o proglašenju historijskog urbanog krajolika Sarajeva nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Po ovoj besmislenoj odluci za sve radove i investicije u užoj jezgri Opštine Centar potrebno je ishodovati saglasnost i SNSD-ovog kadra iz Banjaluke. U takvoj situaciji nije ni malo čudno što Park Nijaz Duraković, odnosno popularna Hastahana, već dugo čeka na saglasnost članova Komisije da bi park bio revitalizovan, učinjen ljepšim i sadržajno bogatijim javnim prostorom na kojem će se igrati, družiti i odrastati brojne generacije.

FOTO:  FB / SRĐAN MANDIĆ
FOTO: FB / SRĐAN MANDIĆ

S obzirom da ste još uvijek na poziciji načelnika imate uvid u stanje Općine Centar, kako se vama čini, šta smatrate da je neophodno promijeniti?

MANDIĆ: Krenimo od saobraćaja u mirovanju. Broj automobila je odavno prešao broj dostupnih parking mjesta u mnogim mjesnim zajednicama naše opštine, zbog čega smo svjedoci svakodnevnog parkiranja automobila na nedozvoljenim i nepredviđenim mjestima. Ovaj problem ćemo u značajnom dijelu riješiti provođenjem odluke o uspostavi parking mjesta za stanare. Ova odluka će, kako stvari sada stoje, morati pričekati na konstituisanje novog opštinskog vijeća, jer sadašnja većina nije imala sluha za rješavanje ovog problema. Nova javna podzemna garaža na Merhemića trgu biće prvi infrastrukturni projekat koji planiramo izgraditi u svrhu rješavanja problema saobraćaja u mirovanju.

Kad su u pitanju pješaci i pješačke zone, nastavićemo sa drugom fazom šetnice Sarajevski ćilim na dionioci Ulica Koševo – Alipašina ulica. Nakon već urađene rekonstrukcije Trga ispred Bičakčića i Trga Karla Paržika, pristupit ćemo rekonstrukciji Gajevog trga ispred Tržnice, te Ulici Muhameda Kantardžića i Gimnazijskoj ulici. Saobraćajnu infrastrukturu potrebno je unaprijediti novim kružnim tokom na lokalitetu Kliničkog centra Univerziteta, te izgradnjom nulte transferzale kod zgrade Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Ovi projekti će uveliko rasteretiti saobraćaj na području opštine. Naravno, na ovim pitanjima moramo raditi sa višim nivoima vlasti jer nisu u našoj direktnoj nadležnosti.

Razvoj i obnova sistema kanalizacije i vodovoda ima ključnu ulogu u unapređenju života građanki i građana u našoj općini. U novom mandatu krenućemo od infrastrukture u ulicama Muhameda Hadžijahića, Porodice Foht i Husrefa Redžića uz adekvatno asfaltiranje cijelih ulica. Pored ovih ulica, neophodno je pristupiti izmjeni vodovodnih i kanalizacionih cijevi i potpunoj rekonstrukciji stepeništa Mica Todorović i ulice Musala, te pješačke zone Maršala Tita i šetnice Hiseta koje ćemo i popločati. Druga faza rekonstrukcije Radićeve ulice podrazumijeva zamjenu vodovodnih i kanalizacionih cijevi uz potpunu rekonstrukciju ulice i parka. Pristupićemo izgradnji gradskog parka Crni vrh, a parkove Hastahana i Kemal Monteno rekonstruisati. Park Kemal Monteno spojićemo pasarelom sa Merhemića trgom kako bi se građanima i građankama omogućio sigurniji prijelaz preko ulice. Uzimajući u obzir opterećenost kantonalnih preduzeća, radit ću na formiranju lokalnog komunalnog preduzeća.

Jedan od prioriteta je izgradnja fiskulturne sale “Metalac“ za potrebe dvije srednje i jedne osnovne škole. Novu fiskulturnu salu dobiće i Osnovna škola Vladislav Skarić.  Nakon izgradnje škole sagradićemo i sportsko-rekrativni centar građanima i građankama Šipa, te izvršiti rekonstrukciju pomoćnih fudbalskih terena na Koševu. U sklopu sportskog kompleksa Koševo-Zetra dosadašnje teniske terene planiramo osavremeniti izgradnjom tenis centra. Kao najveći kapitalni projekat izdvajam potrebu rekonstrukcije Stadiona Koševo kako bi isti bio u skladu sa UEFA kategorijama. Pored rekonstrukcije prostorija SARTR-a i Otvorene scene Obala, punu pažnju posvetiću izgradnji Fimskog centra Sarajevo u saradnji sa Kinom Meeting Point, Kantonom Sarajevo i rukovodstvom SFF-a. Opština Centar je u prethodnom mandatu postala prepoznatljiva kao opština koja brine o mladima. Stoga ćemo nastaviti na opremanju Vile Braun koju smo predvidjeli kao prostor za mlade.

Da li Općina ima dobru saradnju sa KJKP Vodovod i kanalizacija Sarajevo s obzirom da u mnogim ulicama konstantno curi voda, a šteta nikako da se sanira?

MANDIĆ: Kantonalno javno komunalno preduzeće „Vodovod i kanalizacija“ je vlasnik infrastrukture i u poziciji je da isključivo ono određuje dinamiku izvođenja radova u skladu sa svojim trenutnim mogućnostima i strateškim pravcima. Kada su u pitanju određeni problemi na terenu mi smo u takvoj situaciji da možemo moliti ili probati izvršiti određeni pritisak da se nešto uradi, ali opet je na kraju sve do ViK-a. Sve što Opština Centar može je da nastavi finansiranje projekata rekonstrukcije i izgradnje infrastrukture ali, opet, cijeli proces u potpunosti zavisi od planova i mogućnosti preduzeća.

U utrci za načelnika Općine Centar je pet kandidata, zašto da građani glasaju baš za vas?

MANDIĆ: Nakon svega što smo prošli u prethodne četiri godine mogu sa sigurnošću reći da sam u potpunosti upoznao sve segmente života i rada jedinice lokalne samouprave. Danas tačno znam šta i kako treba raditi, gdje su problemi i kako ih prevazići. Kroz protekle četiri godine, uz to što sam dobio uvid u sve ljudske i materijalne kapacitete s kojima Opština Centar raspolaže, upoznao sam i svaku ulicu, svaku mahalu i kvart, poznajem potrebe i uslove u kojima djeluju udruženja sa našeg područja, u kontaktu sam sa svim školama, kulturnim institucijama i sportskim klubovima.

Pokrenuo sam i vodio čitav niz već realizovanih projekata, ali isto tako i onih koji će nakon obimne pripremne faze u narednom mandatu ugledati svjetlost dana. Svaki projekat, svaki korak naprijed, motivisan je željom da naš grad i opštinu učinimo boljim mjestom za život. Zahvaljujući povjerenju koje su mi građani dali na izborima, ali i tokom pokušaja mog opoziva prošle godine, uradili smo projekte s kojima se niko ranije nije smio suočiti, rješavali smo probleme i u dijelovima opštine koje su drugi decenijama zaobilazili.

Odgovorno tvrdim da je Opština Centar danas u boljem stanju nego prije četiri godine. Zbog svega navedenog smatram da zaslužujem povjerenje građana i ovaj put.

CRTICE IZ BIOGRAFIJE

Srđan Mandić rođen je 1972. godine u Sarajevu. Osnovnu školu “Branko Bane Šurbat” na Grbavici završio je kao učenik generacije i nosilac zlatne značke “Mitar Trifunović Učo”.

1986. godine sa porodicom seli na Marijin Dvor gdje i danas živi, a paralelno upisuje drugu sarajevsku gimnaziju. 1991. upisuje se na Mašinski fakultet u Sarajevu, a studij prekida početkom agresije na BiH. Ratni period proveo je kao pripadnik Armije BiH.

Nakon završetka rata upisuje Ekonomski fakultet na kojem je diplomirao 2000., a status magistra ekonomskih nauka iz oblasti marketinga na istom fakultetu stekao je 2012. godine. Po okončanju studija kao pripravnik dobija posao u sarajevskoj firmi KLAS, u kojoj je proveo 12 godina obavljajući različite menadžerske funkcije, od rukovodioca službe, preko direktora sektora za marketing i razvoj do pozicije člana Uprave.

Nakon Klasa bio je član uprave, a potom i direktor kompanije Sprind d.d. Sarajevo, te direktor sarajevskog Oslobođenja.

IEDC Bledsku školu menadžmenta – General Management Program Bled završio je 2002. godine, a 2014. je, kao prvi dobitnik iz Bosne i Hercegovine, primio prestižno priznanje ove škole “Alumni Achievement Award 2014”. Tokom karijere u privatnom sektoru uspješno je kreirao i vodio niz projekata iz oblasti marketinga, unutrašnje i vanjske trgovine, razvoja i sistema upravljanja kvalitetom.

Na 4. Kongresu Naše stranke, održanom u maju 2019. godine, izabran je za potpredsjednika.

U Vladi Kantona Sarajevo obavljao je dužnost ministra komunalne privrede i infrastrukture, u periodu decembar 2018. – mart 2020. Aktivno govori engleski jezik.