Ruski agresorski rat protiv Ukrajine izaziva stručnjake koji sa strahom gledaju na nuklearnu elektranu u Zaporožju. Slom bi imao fatalne posljedice.
Nuklearni pad u nuklearnoj elektrani Zaporožje u Ukrajini kao rezultat ratnih dejstava vjerovatno bi imao ogromne posljedice za veće dijelove Ukrajine, a mogao bi uticati i na druge istočnoevropske zemlje. To je objasnio direktor Instituta za sigurnosne nauke i rizike pri BOKU Nikolaus Müllner na konferenciji za novinare nevladine organizacije International Doctors for the Prevention of Nuclear War (IPPNW) u Beču.
Ako barem jedan od šest reaktora nuklearne elektrane Zaporožje, koju su ruske trupe zauzele 2022. godine, ispusti 20 posto svog radioaktivnog cezijuma-137 u okoliš, područje oko elektrane bi vjerovatno moralo biti proglašeno ograničena zona s obzirom na nivo radijacije od 1.480 kilobekerela po kvadratnom metru, objasnio je Müllner.
Kontaminacija u drugim zemljama
“Ova zona isključenja bi vrlo vjerovatno bila ograničena na Ukrajinu. Ali mogu postojati i vremenski uslovi sa vjerovatnoćom između jedan i tri promila koji bi također mogli dovesti do takve kontaminacije u drugim zemljama”, rekao je austrijski fizičar.
Prema Müllnerovom modelskom proračunu, zračenje sa cezijem-137 koje je deset puta slabije, ali koje bi uticalo na poljoprivredu i dovelo do zračenja, mnogo je vjerojatnije u mnogo većoj regiji, ali i izvan Ukrajine.
“Velika je vjerovatnoća da bi tada bila pogođena Rusija, kao i Republika Moldavija, sa tri posto vjerovatnoće i mali dio Poljske, s vjerovatnoćom od jedan posto Slovačka, Rumunija, Mađarska i Češka”, objasnio je naučnik. U Austriji je vjerovatnoća takvog zračenja vezana za vremenske prilike 0,04 posto, rekao je on.
Međutim, stručnjak je cijenio činjenicu da je pet reaktora u Zaporožju bilo u hladnom stanju, a jedan reaktor u vrućem. “To znači da imate do 15 ili 20 dana da intervenišete ako postoji problem u reaktoru”, objasnio je. Ipak, ne može se isključiti da upravljanje krizom možda neće biti moguće u slučaju ratnih dejstava na licu mjesta i da se stoga ne može izbjeći raspad jezgra.
Šteta na nuklearnoj elektrani kao kolateralna
U svojim razmatranjima koristeći vremenske podatke od 1999. do 2009. godine, fizičar je pretpostavio da bi šteta u nuklearnoj elektrani kao kolateralna šteta od neprijateljstava bila vjerovatnija opcija. Namjerno uništavanje, naprimjer raketnom vatrom, nije razmatrano kao scenarij. Ovu procjenu vojnog rizika izvršio je NBC odbrambeni centar Oružanih snaga Austrije, objasnio je Müllner.
“Oni pretpostavljaju da uništavanje nuklearne elektrane nije od koristi nijednoj zaraćenoj strani”, rekao je. Pretpostavka da je 20 posto radioaktivnog cezijuma-137 pobjeglo iz reaktora odgovara konvencionalnoj, velikoj nesreći u normalnom radu.
Međutim, nevladina organizacija International Physicians for the Prevention of Nuclear War (IPPNW), koja je naručila studiju BOKU, oštro je kritikovala međunarodnu zajednicu. Konkretno, države koje snažno podržavaju miroljubivu upotrebu nuklearne energije do sada nisu proglašavale napade na nuklearne elektrane u vrijeme rata općenito neprihvatljivim, a ta činjenica nije bez određene ironije, rekao je direktor programa IPPNW Charles K. Johnson.
“Zato što ova neaktivnost ugrožava budućnost nuklearne energije jer će još jedna nuklearna katastrofa umanjiti spremnost svih zemalja da utočište tako ranjivih objekata bez jasnog međunarodnog sporazuma koji zabranjuje napade”, rekao je Johnson, koji predstavlja svoju nevladinu organizaciju u pripremnom odboru za nuklearnu energiju, piše Heute.