Politika

RSE: Šta je sve mogao Dodik s novcem za proslavu 9. januara?

Milorad Dodik, predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, za obilježavanje neustavnog Dana Republike Srpske 9. januara iz entitetskog budžeta je dobio 647.000 maraka (oko 330.000 eura).

Milorad Dodik
FOTO: ARHIVA

To je za oko 75.000 eura više nego je bilo planirano budžetom predsjednika RS-a za 2024. godinu.

Oko 209.000 eura potrošeno je za proslavu Dana RS-a, a za medijsku kampanju oko 122.500 eura.

Umjesto neustavnog obilježavanja 9. januara, što je i krivično djelo prema Krivičnom zakonu BiH, Dodik je, umjesto na priliku za secesionističke poruke, novac mogao potrošiti na korisnije načine.

Izdvojili smo neke.

Šest defibrilatora za dječije klinike

Univerzitetski klinički centar Republike Srpske nabavlja dva defibrilatora za Kliniku za dječije bolesti. Javna nabavka je u toku, a procijenjena vrijednost ugovora je oko 142.000 eura.

Prosječna cijena vrhunskog defibrilatora, prema kompaniji „Inel“ Maglaj, koja uvozi medicinsku opremu, kreće se od 40.000 eura do više od 50.000 eura s punom opremom.

Klinika za dječije bolesti bi mogla kupiti dva defibrilatora i ostalo bi novca za još četiri zdravstvene ustanove za kupovinu visokokvalitetnih aparata.

Obroci za dvije godine u banjalučkoj javnoj kuhinji

U javnoj kuhinji banjalučkog udruženja “Mozaik prijateljstva”, procjenjuju da troše oko 15.000 eura mjesečno za obroke njihovih korisnika. Za novac izdvojen za 9. januar mogli su biti osigurani obroci u javnoj kuhinji za 22 mjeseca.

Stipendije za hiljadu i pol studenata

Za tekuću akademsku godinu iz Fonda “Dr Milan Jelić”, ukupno 76 studenata I ciklusa studija će dobiti mjesečne stipendije u iznosu od oko 200 eura.

Umjesto 76 studenata, novcem za neustavno obilježavanje Dana RS-a moglo se financirati oko 1.600 studenata godinu dana.

Umjetnicima za godinu dana manje nego za jedan Dan RS-a

Budžet RS-a za 2024. godinu predvidio je isti iznos umjetnicima za grantove za kulturu kao i za Dan RS-a – oko 250.000 eura. U međuvremenu je Ured predsjednika RS-a povećao iznos za obilježavanje Dana RS-a za oko 75.000 eura.

Dakle, za cijelu godinu umjetnici iz entiteta će za grantove za kulturu dobiti manje novca nego što je potrošeno za obilježavanje jednog dana – 9. januara.

Budžet skoro duplo veći od mjesečnog banjalučkog budžeta za pomoć i njegu drugog lica

Grad Banja Luka, prema rebalansu budžeta iz marta prošle godine, za pomoć i njegu drugog lica preko Centra za socijalni rad godišnje isplaćuje oko 2.17 miliona eura, što je oko 181.000 eura mjesečno.

Dakle, proslava 9. januara koštala je skoro duplo više nego mjesečni trošak za pomoć i njegu drugog lica u Banjoj Luci.

O neustavnom Danu RS-a

Dan RS-a 9. januara Ustavni sud BiH dva puta je proglasio neustavnim, a Venecijanska komisija diskriminatornim.

Dan RS-a 9. januara neustavno se obilježava od 1992. kada su bosanski Srbi proglasili neovisnost nakon što se raspala Jugoslavija, što je izazvalo rat u kojem je ubijeno 100.000 ljudi, a dva miliona ostala bez domova.

Budući da se 9. januar poklapa s praznikom srpske pravoslavne kršćanske zajednice, Ustavni sud BiH je dva puta proglasio to nezakonitim, presudivši da diskriminiše katoličku zajednicu Hrvata i Bošnjaka u RS-u. Ova dva naroda na 9. januar gledaju kao na početak rata, etničkog čišćenja, ratnih zločina i genocida nad nesrpskim stanovništvom u RS-u.

Ranije je, u februaru 1992., i ustavni sud tadašnje Republike BiH donio odluku kojom se poništavaju i deklaracija i Ustav Srpske Republike BiH iz januara, time i Dan RS-a.

Proslava neustavnog praznika kao Dana entiteta RS predstavlja i krivično djelo, prema važećem Krivičnom zakonu BiH.

Član Zakona koji se odnosi na odluke i mjere Ustavnog suda BiH proširio je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt 1. jula, dodajući na listu, pored odgovornih i službene osobe na nižim nivoima vlasti u BiH (kantoni, gradovi, općine) koje mogu biti procesuirane zbog nepoštovanja odluka Ustavnog suda BiH.

Osobama koje počine djelo izriče se mjera zabrane vršenja službe, a predviđene kazne zatvora mogu biti od šest mjeseci do pet godina piše Slobodna Evropa.