Presuda nije posebno iznenađujuća, ali predstavlja dodatni pritisak na odnos između separatističke Škotske nacionalne partije (SNP) i stranaka koje dominiraju Westminsterom.
Na referendumu 2014, koji je britanska vlada odobrila, Škoti su odbili nezavisnost s 55 posto.
Međutim, Škotska nacionalna stranka, koju vodi prva ministrica Nicola Sturgeon, tvrdi da je glasanje za britanski izlazak iz Evropske unije dvije godine kasnije promijenilo situaciju.
Sturgeon izjavila je u oktobru kako je uvjerena da bi se drugi referendum o nezavisnosti Škotske mogao održati u oktobru sljedeće godine bez obzira na to da li će ga odobriti Vrhovni sud Velike Britanije.
Ona je u srijedu izrazila razočarenje zbog odluke Vrhovnog suda Velike Britanije, ali je navela da je poštuje.
“Zakon koji ne dozvoljava Škotskoj da bira svoju budućnost bez pristanka Westminstera izlaže kao mit bilo koju ideju o Ujedinjenom kraljevstvu kao dobrovoljnom partnerstvu”, napisala je Sturgeon na Twitteru nakon presude.
U januaru 2020. godine, prije izbijanja pandemije COVID-19, škotski parlament izglasao je odluku o održavanju drugog referenduma o nezavisnosti.
Nakon glasanja, Sturgeon je zatražila tu mogućnost od centralne vlade Velike Britanije, ali je njen zahtjev odbio tadašnji britanski premijer Boris Johnson.
Johnson je u pismu Sturgeon 2021. godine rekao da neće pristati na bilo koji zahtjev za prijenos vlasti koji bi doveo do daljnjih referenduma o nezavisnosti.