Život

Sedam posto površine TK ugroženo je klizištima: Da sve nije tako crno pokazuje primjer Ahmeta Atića

Nelegalne gradnje, intervencija na terenu, poput nasipanja ili zasijecanja padina, bez savjeta, dovoljno degradiraju površinu koja je vrlo često već ranjiva.

FOTO: ANADOLIJA
FOTO: ANADOLIJA
Arhiv

Ako se tome dodaju i padavine, onda imamo potencijalnu opasnost od stvaranja klizišta.

Sedam posto površine Tuzlanskog kantona ugroženo je procesom klizanja.

Tuzla najugroženija

Osim Tuzle, koja je, nažalost, detektovana kao najugroženija lokalna zajednica u Bosni i Hercegovini s aspekta klizišta, tu su i Čelić, Sapna, Gračanica, Srebrenik i Gradačac.

– To je akutan problem koji zahtijeva izuzetno velika finansijska sredstva za rješavanje, ali i niz drugih aktivnosti poput sanacije terena, sanacije aktivnih klizišta – navodi Mirza Džinović, direktor Uprave civilne zaštite TK.

Rudarsko-geološko i građevinski fakultet iz Tuzle, u saradnji s Hrvatskim geološkim institutom i Zavodom za geološka istraživanja iz Crne Gore, radi na projektu “Sistem ranog upozoravanja od klizišta”.

– Uspjeli smo da detektujemo i napravimo karte podložnosti na klizanje, odnosno da determinišemo koji su to nestabilni dijelovi gdje se ne smije nikako graditi – ističe Kemal Gutić, dekan Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta u Tuzli.

Osnovni cilj ovog projekta je raditi na preventivi ponavljanja scenarija velikih poplava i klizišta koji su Tuzlanski kanton pogodili 2014. godine, piše Federalna.ba.

Štete su 2014. bile ogromne

– Ovo je, prije svega, preventivnog karaktera, a s obzirom na to da su štete 2014. godine bile ogromne, smatram da možemo spriječiti ljudske živote, katastrofe, utjecati da se zabrani gradnja tamo gdje ne treba da se gradi – dodaje Gutić.

Koliko je bitna kvalitetna sanacija terena nakon klizišta pokazuje i primjer u naselju Badre u Tuzli.

Ahmetu Atiću klizište je 2014. godine došlo do ulaznih vrata i napravilo veliku štetu, ali zahvaljujući dobroj sanaciji više nikada nije došlo do klizanja terena.

– Prošlo je osam godina. Bilo je i kiša i intenzivnih oborina, ali nisam primijetio da je počelo bilo kakvo klizinje terena, ni površinsko – priča Ahmet.

Stanje prirodne nesreće Tuzlanski kanton je zadesilo 2001., 2010. te 2014. godine, a kritične količine kiše su 70 litara po metru kvadratnom.

Zbog svega što dešavalo, struka je odlučila učiniti sve da bi u budućnosti mogla preventivinije djelovati.

A odgovorno ponašanje građana te legalna gradnja neki su od načina za sprječavanje nastanka klizišta.