Govoreći o ulozi Gazi Husrev-bega u razvoju Sarajeva, Zajimović u intervjuu Feni kaže da ga javnost najčešće poznaje kao velikog vakifa, državnika i vojskovođu, ali da se nedovoljno govori o njegovoj viziji razvoja grada.
Pojašnjava da Gazi Husrev-beg nije mogao predvidjeti savremeni turizam niti milione posjetilaca koji danas dolaze u Sarajevo, ali jeste osmislio grad otvoren, funkcionalan i održiv za generacije koje dolaze.
Njegov vakuf, ističe, predstavljao je zaokruženu urbanu cjelinu u kojoj su han, bezistan, hamam, vodovod, medresa, biblioteka i džamija bili povezani u jedinstven sistem koji je omogućavao razvoj grada, sigurnost stanovništva i otvorenost prema svijetu. Danas bismo rekli da je Gazi Husrev-beg razmišljao o održivom razvoju. Njegova vizija sadržavala je gotovo sve ono što savremene turističke destinacije smatraju svojim najvećim vrijednostima: kvalitetan smještaj, razvijenu trgovinu, javnu infrastrukturu, kulturne i obrazovne ustanove, mjesta za odmor i relaksaciju, sigurnost, pitku vodu te bogatu duhovnu i kulturno-historijsku ponudu – rekao je Zajimović.
Naglašava da Sarajevo i danas nosi snažan pečat Gazi Husrev-bega te da njegov vakuf nije samo dio prošlosti nego jedan od razloga zbog kojih brojni posjetioci dolaze u glavni grad Bosne i Hercegovine. Mi u njegovom vakufu ne upravljamo samo vakufskom imovinom. Čuvamo i razvijamo jednu od najuspješnijih ideja u historiji Bosne i Hercegovine – ideju koja već gotovo pet stoljeća oblikuje ovaj grad i svakodnevno ga predstavlja svijetu – kazao je.
Prema njegovim riječima, mnogi turisti svakodnevno prolaze kroz Gazi Husrev-begov vakuf, a da nisu svjesni da se nalaze u prostoru koji funkcioniše kao jedinstvena cjelina još od prve polovine 16. stoljeća.
Obilaze Begovu džamiju, Sahat-kulu, Biblioteku, Medresu, Muzej Gazi Husrev-begovog vakufa i Morića han kao zasebne znamenitosti, ali da tek nakon objašnjenja shvate da svi ti sadržaji predstavljaju dijelove jedne pažljivo osmišljene cjeline.
Veliko interesovanje, kaže, izazivaju i arhitektura Begove džamije, njena akustika, kaligrafski natpisi, ali i činjenica da su u njenoj izgradnji učestvovali dubrovački majstori, što svjedoči o otvorenosti Sarajeva još u 16. stoljeću.
Prema njegovim riječima, posjetioce često iznenađuje i kontinuitet rada vakufa uprkos ratovima, promjenama država i različitim političkim sistemima, kao i podatak da mnogi u Sarajevo dolaze upravo zbog Gazi Husrev-begovog vakufa.
Govoreći o manje poznatim činjenicama, Zajimović posebno izdvaja način na koji je Gazi Husrev-beg uredio upravljanje svojom zadužbinom.
Objašnjava da vakufname nisu predstavljale samo pravne dokumente nego detaljno razrađen sistem upravljanja kojim su unaprijed određeni svrha zadužbine, odgovornosti upravitelja i način korištenja prihoda. Možda je najveće Gazi Husrev-begovo dostignuće upravo finansijska održivost njegovog vakufa. On nije ostavio samo građevine, nego je stvorio ekonomski model koji vlastitim prihodima finansira svoje održavanje, razvoj i društveno korisne aktivnosti. Danas mnogo govorimo o održivosti javnih ustanova, fondacija i humanitarnih organizacija, a Gazi Husrev-beg je taj princip uspješno primijenio još u prvoj polovini 16. stoljeća – kazao je.
Ističe da prihodi vakufa nisu namijenjeni ostvarivanju profita, nego ispunjavanju ciljeva koje je vakif precizno odredio. Prihodi koje vakuf ostvaruje nisu namijenjeni stvaranju profita radi profita. Oni služe upravo onome što je Gazi Husrev-beg odredio – održavanju vakufa, razvoju njegovih ustanova, obrazovanju, vjerskom životu, očuvanju kulturne baštine i služenju zajednici. Moglo bi se reći da je stvorio jedan od najuspješnijih neprofitnih finansijskih modela u evropskoj historiji – rekao je Zajimović.
Podsjeća da je Gazi Husrev-beg u vakufnami precizno odredio namjenu gotovo svakog prihoda, ostavljajući istovremeno moralnu obavezu budućim upraviteljima da vakufsku imovinu koriste isključivo u skladu s njegovom voljom.
Ukazuje i na činjenicu da je vakuf obuhvatao mnogo više od vjerskih i obrazovnih ustanova. Imaret je osiguravao hranu siromašnima, putnicima i učenicima, dok je u sastavu vakufa djelovala i hastahana u kojoj je liječenje bilo dostupno svima bez obzira na vjeru ili porijeklo. Sve to potvrđuje da Gazi Husrev-begov vakuf nikada nije bio samo skup lijepih građevina. On je bio pažljivo osmišljen sistem koji je povezivao vjeru, obrazovanje, kulturu, privredu, socijalnu zaštitu i zdravstvo u jednu skladnu cjelinu – naglasio je.
Govoreći o današnjoj misiji vakufa, Zajimović kaže da ona ostaje ista kao i prije gotovo pet stoljeća – služiti čovjeku i zajednici. Naš zadatak danas nije samo upravljati vakufskom imovinom. Naš zadatak je čuvati povjerenje koje traje gotovo pet stoljeća – kazao je.
Ističe da vakuf nastavlja odgovorno upravljati imovinom, čuvati kulturno-historijsku baštinu i razvijati obrazovne, vjerske i kulturne programe, uz nastojanje da ostane otvoren prema posjetiocima iz cijelog svijeta.
Zajimović smatra da će obilježavanje pet stoljeća Gazi Husrev-begovog vakufa biti prilika da se međunarodnoj javnosti predstavi priča o čovjeku koji nije ostavio samo građevine nego sistem vrijednosti koji traje do danas. Ako bismo nekome ko prvi put dolazi u Bosnu i Hercegovinu morali objasniti Sarajevo kroz jednog čovjeka, teško bismo pronašli bolji primjer od Gazi Husrev-bega. Ako je Isa-beg Ishaković utemeljio Sarajevo, onda je Gazi Husrev-beg gradu dao njegov prepoznatljivi karakter i lice koje danas poznaje cijeli svijet – zaključio je u intervjuu Feni direktor Gazi Husrev-begovog vakufa Senaid Zajimović.
Gazi Husrev-begov vakuf u Sarajevu utemeljen je 1531. godine i spada među najstarije institucije u jugoistočnoj Evropi koje djeluju u kontinuitetu. Osnivač vakufa Gazi Husrev-beg uvakufio je vlastitu imovinu s ciljem finansiranja izgradnje i održavanja najvažnijih objekata u historijskoj jezgri Sarajeva.
U sastavu vakufa nalaze se Gazi Husrev-begova džamija (Begova džamija) izgrađena 1530/1531. godine, dok su 1537. izgrađene Gazi Husrev-begova medresa (Kuršumli) i Gazi Husrev-begova biblioteka, najstarija obrazovna ustanova koja i danas radi, a biblioteka čuva vrijednu zbirku islamskih rukopisa i stare knjige.
Izgrađen je i Gazi Husrev-begov hamam, jedini očuvani i funkcionalni osmanski hamam u Sarajevu, kao i Gazi Husrev-begov bezistan i Morića han, historijski trgovački objekti u srcu Baščaršije. U okviru vakufa djeluje i Muzej Gazi Husrev-bega u ulici Sarači.
Vakuf danas funkcionira kroz upravljanje poslovnim prostorima na Baščaršiji, a prihodi se koriste za održavanje spomenika te za humanitarne i društveno korisne aktivnosti.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.