Autori izložbe su naučni saradnici Univerziteta u Sarajevu Muamer Džananović, Jasmin Medić i Hikmet Karčić, koji su kroz višegodišnje istraživanje i analizu arhivske građe pripremili postavku kao doprinos dokumentovanju historijskih činjenica i očuvanju istine o događajima koji su prethodili genocidu.
Izložba kroz autentičnu arhivsku građu, službena dokumenta i fotografije prikazuje historijski i pravni kontekst događaja koji su prethodili genocidu u Srebrenici, svjedočeći o činjenicama vezanim za proglašenje Republike Srpske i procesima koji su vodili ka najtežem zločinu počinjenom na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.
Kako je rečeno na otvaranju izložbe, ovi dokumenti predstavljaju vjerodostojna svjedočanstva historijskih činjenica i podsjećaju na važnost istraživanja, dokumentovanja i očuvanja istine o događajima koji su obilježili najteže periode novije historije Bosne i Hercegovine.
Posebnu težinu i simboliku ova izložba ima uoči obilježavanja 31. godišnjice genocida u Srebrenici.
Čuvajući istinu kroz dokumente, arhive i svjedočanstva, čuvamo i sjećanje na žrtve, te potvrđujemo našu zajedničku obavezu da se ovakvi zločini nikada i nikome više ne ponove – rečeno je na otvaranju izložbe.
Direktor Arhiva Federacije Bosne i Hercegovine Hajrudin Ćuprija je podsjetio na dešavanja koja su prethodila genocidu i ubijanjima u Bosni i Hercegovini.
Po njegovim riječima, 1986. godine Memorandum Srpske akademije nauka i umjetnosti pod nazivom “Rješavanje srpskog pitanja” je u stvari trasirao sva ova stradanja koja će se desiti 90-ih godina.
Kazao je da kodni naziv ‘Krivaja ’95.’ jeste pomno isplaniran genocid u Srebrenici, “gdje su prvo proglasili to zaštićenom zonom i to je obraz cijelog svijeta, da su Bošnjaci i drugi koji su živjeli u Srebrenici zaštićeni, predali oružje i ostali bez i ono malo naoružanja što su imali”. Nakon te planirane akcije, svirepo su ubijene 8.372 osobe. Rahmetli Salih Brkić kaže, nemojte to govoriti, ispravnije je da je u Srebrenici ubijeno 11.500 osoba, uzimajući ubistva koja su se dešavala i prije 11. jula. Nakon ubijanja, krenulo se u sistemsku planiranu akciju prikrivanja zločina. Samo na području Zvornika imamo 38 masovnih grobnica. I onda se dešava, ja bih rekao, zločin nakon zločina. Prekopavaju se već primarne grobnice, prebacuju se žrtve u sekundarne grobnice, nakon toga i u tercijarne grobnice – kazao je Ćuprija.
Dodao je da su žrtve ubijane i 200 kilometara od Srebrenice. Jedna žrtva, ili ostaci jedne žrtve, pronađeni su u pet grobnica, nekompletni.
Na kraju je kazao da, u saradnji dvije institucije – Arhiva Federacije i Općine Novo Sarajevo, danas otvaramo izložbu tri eminentna stručnjaka, naučnika koji se godinama bave ovom tematikom – Jasmina Medića, Hikmeta Karčića i Muamera Džananovića.
Napomenuo je da je na izložbi prikazano 89 dokumenata – 81 dokument Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju i osam dokumenata Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava.
Okupljenima se obratio i zamjenik predsjedavajućeg Općinskog vijeća Novo Sarajevo Adnan Zeković, istaknuvši da su 11. i 12. juli dani kada bi čovjek najradije šutio, jer i sama tišina dovoljno govori o razmjerama tragedije. Ipak, ne smijemo šutjeti. Ne smijemo zbog generacija koje dolaze i koje moraju poznavati istinu – potpunu i činjenicama potvrđenu istinu o genocidu u Srebrenici. Samo njegovanjem kulture sjećanja i prenošenjem istine možemo učiniti sve da se ovakav zločin nikada i nikome više ne ponovi – poručio je Zeković.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.