U razgovoru za N1 Ćudić je poručila da je prisustvovala današnjoj sjednici navodeći da je ova odluka diskriminatorna samo za žene dok za muškarce važi druga priča.
Ćudić je pojasnila da za inicijativu bilo pet glasova “za” i pet glasova “protiv”. Kaže da joj je u tom glasanju bila posebno interesantna činjenica da se niko od članova komisije nije javio za diskusiju.
“Niti da diskutuju u korist niti protiv inicijative. Nisu postavili nijedno pitanje s obzirom na to da sam u svom ne kratkom izlaganju obrazložila i ustavni osnov i osnov koji se tiče implementacije i preporuke Ombudsmena za ljudska prava BiH čiji smo mi, paradoksalno, izvještaj usvojili. Dakle, Parlamentarna skupština BiH usvoji izvještaj o radu Ombudsmena pretpostavljajući naravno da podržavamo njihove preporuke. A njihova preporuka se još od 2012. godine tiče uklanjanja diskriminatornih odredbi u Pravilnicima Oružanih snaga BiH”, navela je Ćudić.
A brade mogu?!
Smatra da građani trebaju znati da je Ustavni sud BiH 2021. godine presudio da je zabrana nošenja brade među članovima Oružanih snaga BiH kršenje njihovih prava na privatnost i vjerske slobode, a u skladu sa Ustavnim sudom BiH i Evropske konvencije o ljudskim pravima i slobodama.
Shodno tome, Ćudić je istakla da Zakon o Oružanim snagama BiH prepoznaje širok spektar vjerskih prava i sloboda.
“Mnogi građani ne znaju da budžet Oružanih snaga BiH pokriva hodočašća, pripadnika pravoslavne, katoličke i islamske vjeroispovijesti. To podrazumijeva odlazak na hadž, hodočašća u manastire u Grčku, Francusku, Hrvatsku i Italiju, a pri čemu imaju i vjerska rukovodstva unutar Oružanih snaga što eksplicitno isključuje žene. Dakle, ovdje se ne radi samo o vjerskim pravima, već je ovdje riječ samo i eksplicitno o diskriminaciji i to isključivo žena koje nisu korisnice tih prava. Dakle, nisu članice vjerskih rukovodstava zato što ako ispunjavaju ono što smatraju svojom vjerskom obavezom, a to je nošenje hidžaba, onda one jednostavno ni ne mogu biti dio tih struktura. Pretpostavljam da je šutnja zapravo na neki način odobravanje mojih kolega da se takva praksa nastavi”, istakla je naša sagovornica.
Kaže da kao predstavnica liberalne stranke nije neko ko ljudska prava tretira kao supermarket.
“Da uzmemo samo ono što nam se dopada, ali ne i ono što obuhvataju ljudska prava i slobode. Mislim da je to jedan licemjeran pristup i da vrata Oružanih snaga esencijalno zatvaramo jednom broju žena koji itekako svojim znanjem, radom i trudom mogu doprinijeti”, dodala je zastupnica Naše stranke.
Osvrćući se dalje na glasanje, Ćudić je pojasnila zbog čega je odbijena inicijativa iako je bilo po pet glasova i “za” i “protiv”.
“Zato što pravila podrazumijevaju ne samo većinu već i entitetsko glasanje. Nažalost zbog kompleksne ustavne strukture BiH imamo i kompleksan sistem glasanja. Pa tako u Predstavničkom domu glasanje, iako zahtjeva, ne podrazumijeva samo prostu većinu već i entitetsko glasanje tako da u slučajevima gdje je izjednačen broj glasova, onda esencijalno krajnja podrška zavisi od glasanja predstavnika iz Republike Srpske. Mislim da bi bilo dostojno da za svaku inicijativu, za koju se slažete ili se protivite, ponuditi razloge jer ipak smo mi predstavnici onih koji su nas birali. Sasvim je legitimno da neko bude protiv inicijative, ali bi bilo dobro da svoje stavove argumentuju”, mišljenja je Ćudić.
Nema odustajanja
Poručila je da se od ove inicijative neće odustati te da postoji mnogo uglova iz kojih se ona može tretirati.
“Ta tema ne zahtijeva promjenu Zakona o oružanim snagama već je riječ o Pravilniku o uniformama kojeg sam spoznala i kroz inicijative i razgovore sa nevladinim sektorom. Tako u Pravilniku stoji da vojnička uniforma ima mogućnost zimske potkape i ono što treba omogućiti jeste da se uvede i ljetna potkapa. To ni na koji način nikoga ne vrijeđa. Sjedinjene Američke Države apsolutno dozvoljavaju svojim vojnicima da na propisani način izražavaju svoju vjersku pripadnost pa, između ostalog, i sam hidžab. To je za mene pitanje ljudskih prava i kada je to u pitanju ne vjerujem u kompromise”, zaključila je Ćudić dodajući da se mora raditi na emancipaciji velikog broja građana širom države koji polaze od pretpostavke da se vjerska uvjerenja ne mogu demonstrirati u Oružanim snagama, a ne shvatajući da je to dozvoljeno svima osim ženama.