Historijski arhiv Sarajevo na svom Facebook profilu prisjetio se ovog upada i dana kada je vojska Austrijskog carstva opustošila grad.
Prije nego se odlučio na takav pohod, Eugen Savojski je 6. oktobra iste godine sa 6.500 ratnika krenuo iz Osijeka i prešavši rijeku Savu kod Broda započeo kratkotrajnu invaziju na Bosnu.
“Pred Sarajevo je vojska stigla su 22. oktobra 1697. godine, i u pismu upućenom vlastima Eugen Savojski je tražio da se grad preda. Pismo su odnijeli zastavnik i trubač. On je u pismu kazao kako austrijski vojnici nisu došli “žrtvovati još ljudske krvi”, te insistirao da mu iz Sarajeva pošalju izaslanika, jer će u protivnom on nastaviti svoj marš.
“Ova naša opomena učinjena je u dobroj namjeri, ali izjavljujemo, ako se ona ne uvaži, i ako ostanete uporni, da će se naša dobrota izvrgnuti u strogost, pa ćemo sve uništiti mačem i vatrom. Nećemo poštedjeti ni dijete u majčinoj utrobi, jer je pripravljena i teška artiljerija”, stoji u pismu Eugena Savojskog. Kako izaslanik iz Sarajeva nikada nije stigao, Eugen je s vojskom krenuo na Sarajevo.
O samom napadu malo se zna, a najviše detalja opisano je u dnevniku Eugena Savojskog.
Eugen je, kako piše u dnevniku, 23. oktobra, tokom marširanja na Sarajevo, sreo ranjenog zastavnika kojeg je poslao dan ranije u grad da uruči pismo. Trubač je, kako se navodi u dnevniku, ubijen “za vrijeme divljeg bijega stanovnika iz Sarajeva”.
To je bio i kraj razvitka cvatućeg grada Sarajeva. Grad je spaljen, stanovništvo je ili izbjeglo ili pobijeno ili odvedeno u ropstvo, i Sarajevo se više nikad nije potpuno oporavilo od tog udarca”, navodi se na stranici Historijskog arhiva Sarajevo.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.