Njihov odgovor dolazi nakon što su British Airways i Austrian Airlines najavili ukidanje letova za Zagreb, dok niz drugih međunarodnih prijevoznika smanjuje broj letova ili odustaje od planiranih povećanja kapaciteta.
“Promjene koje danas vidimo prije svega odražavaju šire trendove i tržišne okolnosti u europskom zrakoplovstvu, a ne čimbenike specifične za zagrebačku zračnu luku”, ističu iz MZLZ-a.
Zagreb već četiri mjeseca bilježi pad broja putnika
Zagrebačka zračna luka prošle je godine primila rekordnih 4,72 miliona putnika, no rast se ove godine gotovo zaustavio. U prvih deset mjeseci kroz zračnu luku prošlo je 4,07 miliona putnika, samo 0,6 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.
Pritom je od jula do oktobra svaki mjesec zabilježen pad broja putnika u odnosu na 2025. godinu. Istodobno je putnički promet u europskim zračnim lukama u trećem tromjesečju rastao za 3,4 posto.
Iz MZLZ-a, međutim, smatraju da ovu godinu treba promatrati kao razdoblje stabilizacije tržišta nakon nekoliko godina iznimno snažnog rasta i oporavka od pandemije, tijekom kojih je promet premašio pretpandemijske razine.
Dodaju da se cijela zrakoplovna industrija suočava s rastom cijena goriva, povećanim operativnim troškovima, ograničenom dostupnošću zrakoplova, kašnjenjima u isporukama novih zrakoplova i geopolitičkim okolnostima koje utječu na planiranje letova.
British Airways i Austrian odlaze, drugi smanjuju letove
Austrian Airlines odlučio je ukinuti dugogodišnju liniju između Zagreba i Beča, a posljednji let najavljen je za 10. siječnja 2027. British Airways povukao je iz prodaje letove između Zagreba i londonskog Heathrowa za ljetnu sezonu 2027.
Osim njih, kapacitete je značajno smanjio Qatar Airways, španjolska Iberia planira manje letova, KLM je odustao od planiranog povećanja broja letova za iduću godinu, Turkish Airlines ove je godine smanjio broj letova u odnosu na prošlu, a Air France izbacio je dio letova planiranih za 2027. godinu.
Iz zagrebačke zračne luke naglašavaju da razvoj prometa ne ovisi isključivo o broju aviokompanija, nego prvenstveno o broju destinacija, učestalosti letova i raspoloživih sjedala.
Tvrde da mreža destinacija iz Zagreba nije značajno smanjena te da se u najvećem broju slučajeva radi o prilagodbama kapaciteta pojedinih prijevoznika, dok drugi istodobno povećavaju broj letova.
Kao primjer navode Ryanair, koji povećava broj letova prema Londonu, te Croatia Airlines, koji nastavlja širiti mrežu destinacija i kapacitete kroz proces obnove flote.
Ističu i da se nakon dolaska Air Chine uskoro očekuje uspostava redovne linije Air Montenegra između Podgorice i Zagreba.
Ryanair raste, tradicionalni prijevoznici gube putnike
Promjene na londonskim linijama pokazuju koliko se mijenja struktura putnika zagrebačke zračne luke.
British Airways i Croatia Airlines u prvih su devet mjeseci ove godine na liniji između Zagreba i londonskog Heathrowa zajedno prevezli 68.303 putnika, odnosno 5,5 posto manje nego godinu ranije.
Istodobno je Ryanair na liniji između Zagreba i londonskog Stansteda prevezao 142.473 putnika, što je rast od 20,8 posto.
Putnici će i nakon odlaska British Airwaysa moći izravno putovati prema Heathrowu letovima Croatia Airlinesa, dok će Ryanair nastaviti povezivati Zagreb sa Stanstedom. Croatia Airlines zadržava i izravne letove prema Beču.
Zračna luka ove je godine povećala naknade aviokompanijama
Odlazak tradicionalnih avioprijevoznika događa se i nakon promjene cjenika zagrebačke zračne luke.
Naime, od 1. lipnja ove godine primjenjuju se nove naknade za aviokompanije. Pojedine su povećane između 10 i 24 posto, uključujući naknade za slijetanje i polijetanje, putničke usluge, sigurnosni pregled i korištenje aerodromske infrastrukture.
Usporedba naknada u regiji pokazuje da je Zagreb skuplji od većine konkurentskih zračnih luka, s iznimkom Budimpešte.
Ipak, zasad nema dokaza da su upravo povećane naknade presudan razlog odlaska pojedinih prijevoznika.
Zračna luka istodobno primjenjuje i program poticaja za otvaranje novih linija. Za nove ili slabije zastupljene cjelogodišnje linije koje ispunjavaju propisane uvjete predviđen je popust na naknadu za slijetanje od 100 posto u prvoj, 50 posto u drugoj i 25 posto u trećoj godini. Popust na putničku naknadu iznosi 40, 20 i 10 posto.
U pozadini je i pitanje proširenja terminala
Uz smanjenje broja letova i usporavanje rasta putničkog prometa otvoreno je i pitanje budućeg proširenja zagrebačke zračne luke.
Zračnom lukom od prosinca 2013. upravlja međunarodni konzorcij ZAIC, u kojem sudjeluju francuske kompanije Groupe ADP i Bouygues te turski TAV Airports i drugi investitori. Koncesija je ugovorena na 30 godina i završava 2042.
Prema koncesijskom ugovoru, kada godišnji promet dosegne pet milijuna putnika, koncesionar je obvezan pokrenuti proširenje zapadnog dijela postojećeg terminala, uključujući tri nova izlazna salona i proširenje stajanke.
Ugovor predviđa i krajnji rok za početak radova 1. siječnja 2032., neovisno o tome kada će zračna luka dosegnuti pet milijuna putnika.
Index je ranije objavio da koncesionar od Vlade traži mogućnost ponovnog otvaranja starog putničkog terminala Pleso, na koji bi prebacio promet niskotarifnih prijevoznika.
Prema neslužbenim informacijama Indexa, prijedlog uključuje i odvojeno računanje broja putnika na starom i novom terminalu. Time bi novi terminal ostao znatno ispod praga od pet milijuna putnika, a koncesionar bi mogao izbjeći ili odgoditi ranije ugovoreno proširenje.
Takvo računanje nije predviđeno postojećim koncesijskim ugovorom, a zasad nema konkretnih dokaza da koncesionar namjerno usporava rast prometa kako bi odgodio ulaganje.
Index također doznaje da je Vlada sve bliže pozitivnom odgovoru na zahtjev za ponovno otvaranje starog terminala, no ostaje nejasno pod kojim bi uvjetima takav projekt mogao biti odobren.
Zračna luka očekuje rast u 2027. godini
Unatoč odlascima pojedinih aviokompanija, iz MZLZ-a poručuju da nastavljaju razgovore s postojećim i potencijalnim prijevoznicima o novim linijama i povećanju kapaciteta.
“Za zimski i predstojeći ljetni red letenja već su potvrđena određena povećanja kapaciteta postojećih prijevoznika, a očekujemo i daljnje jačanje povezanosti kroz nove ili obnovljene linije. O eventualnim novim prijevoznicima ili destinacijama možemo govoriti tek nakon što ih sami prijevoznici službeno potvrde i objave”, navode.
Dodaju da je tijekom 2026. u Zagrebu poslovao velik broj tradicionalnih, niskotarifnih i čarter prijevoznika, što prema njihovoj ocjeni potvrđuje atraktivnost tržišta.
“Broj aktivnih prijevoznika prirodno varira iz godine u godinu, ovisno o sezonskim operacijama, tržišnim uvjetima i poslovnim odlukama samih kompanija”, poručuju.
Očekuju i nastavak rasta broja putnika u 2027. godini, ponajprije zahvaljujući povećanju kapaciteta postojećih prijevoznika i daljnjem razvoju mreže destinacija.
Dugoročno, ističu, ostaju usmjereni na jačanje povezanosti Zagreba s ključnim europskim i interkontinentalnim tržištima, neovisno o promjenama poslovnih strategija pojedinih aviokompanija.
U međuvremenu ostaje otvoreno pitanje kako će se najavljeni odlasci tradicionalnih prijevoznika odraziti na promet tijekom iduće godine i hoće li Vlada prihvatiti prijedlog o ponovnom otvaranju starog terminala Pleso.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.