Nakon trosatne rasprave sjednica je završena dva sata prije ponoći, 2. oktobra.
Po toj inicijativi oduzimanje nagrade treba da sprovede Javna ustanova “Ratkovićeve večeri pojezije”, koja i dodjeljuje nagradu. Ta ustanova u roku do 60 dana treba da promijeni statut i propiše način oduzimanja nagrade, sprovede postupak i o tome informiše lokalni parlament, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Inicijativu je predložila vladajuća Bošnjačka stranka 27. juna ove godine, dan nakon što je oduzmanje nagrade zatražio dio nevladinih organizacija i građanskih aktivista.
U ime predlagača Amer Smailoviću je kazao da je ovo važan dan za taj grad i njegove stanovnike i za suočavanje sa prošlošću.
“Moramo poslati jasnu poruku da među Bjelopoljcima nema mjesta ratnim zločincima”, rekao je Smailović.
Inicijativu je podržala, u Bijelom Polju vladajuća, Demokratska partija socijalista, koja je opozicija na državnom nivou.
Odbornici Pokreta Evropa sad premijera Milojka Spajića, Demokrate i prosrpskog Demokratskog fronta Andrije Mandića, koje su vlast na nivou države, ali su opozicija u Bijelom Polju, napustili su salu u vrijeme glasanja.
Karadžića je Haški tribunal 2019. osudio na doživotnu kaznu zatvora za genocid i zločine protiv čovječnosti počinjene u Bosni i Hercegovini 90-ih godina. Tada je bio vrhovni komandant VRS-a.
Bjelopoljski odbor Bošnjačke stranke smatra da je Karadžiću 1993. godine nagrada dodijeljena iz “čisto političkih razloga, a ne zbog kvaliteta njegove poezije”.
Karadžiću je nagrada, koja nosi ime književnika i rođenog Bjelopoljca Riste Ratkovića, dodijeljena u vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića.
Ta partija je kasnije jasno osudila Karadžićevu genocidnu politiku.
Poslije tri decenije vlasti Đukanovićeva partija je izgubila izbore u avgustu 2020. kada je na vlast došla koalicija partija predvođena prosrpskim Demokratskim frontom, koji je podržavao Karadžića.
Dio stranka koje su na vlasti u Crnoj Gori, kao ni SPC, nikada nisu osudile politiku Radovana Karadžića, niti priznale genocid u Srebrenici iz jula 1995. kada su snage VRS-a ubile su više od 8.000 bošnjačkih muškarca i dječaka, te protjerale više od 25.000 žena, djece i starijih osoba.
Odluka u trenutku sve češćeg veličanja ratnih zločinca
Grupa nevladinih organizacija i građanskih aktivista koje su prvi pokrenuli incijativu da se Karadžiću oduzme nagrada naglasili su da njeno povlačenje ohrabruje i šalje poruku da Bijelo Polje neće dozvoliti da bude mjesto gdje se slave ratni zločinci.
Navode da je posebno je važno što se ova odluka donosi u trenutku kada je u Crnoj Gori sve češće veličanje ratnih zločinaca i njihove ideologije:
“Što smo mogli vidjeti i ovog ljeta kada je u Petnjici kod Šavnika Radovan Karadžić bio veličan na skupu kojem je prisustvovao i predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić”.
Još je poraznije što je Želidrag Nikčević, član žirija koji je 1993. dodijelio Karadžiću nagradu, danas savjetnik Mandića i član žirija za Trinaestojulsku nagradu, koja je ove godine posebno kompromitovana, navode u saopštenju.
Nagradu je dobio Bećir Vuković, književnik koji negira crnogorsku naciju i podržava četnički pokret, zbog čega je održan protest na kome je došlo je do sukoba građana i policije.
Bošnjačka stranka zatražila je od javnih ustanova u Bijelom Polju da u roku od 60 dana sprovedu reviziju svih do sada dodijeljenih nagrada, i utvrde da li je još neko od laureata osuđen za ratne i druge zločine, koji ih čine nedostojnim nagrade i o tome obavijeste lokalni parlament.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.