Istraživanje je od 25. septembra do 5. oktobra u telefonskoj anketi na reprezentativnom uzorku od 1050 ispitanika provela Nova srpska politička misao (NSPM), beogradski politički časopis za političku teoriju i društvena istraživanja, a rezultati su objavljeni na mrežnoj stranici NSPM-a, prenosi Index.
Izlaznost i raspodjela glasova
Najveći broj ispitanika, njih 79,8 posto, reklo je da će izaći na izbore, s odgovorom “vjerojatno” izjasnilo se 13,3 posto, dva posto nije sigurno hoće li sudjelovati na izborima, a njih 3,2 posto “sigurno neće”, dok 1,7 posto nije odgovorilo ili nema jasan stav o tome.
Na pitanje za koju bi izbornu listu glasali kada bi izbori bili iduće sedmice, 44,6 posto opredijeljenih svoj glas dalo bi “Studentskoj listi – Studenti pobjeđuju”, dok 42,7 posto podržava listu SNS-a “Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija”.
Sve ostale liste, isključujući manjinske, prema istraživanju NSPM-a, trenutno su ispod izbornog praga od tri posto, pa bi Socijalistička partija Srbije (SPS) Ivice Dačića dobila 2,9 posto glasova, oporbena koalicijska lista Europska Srbija 2,7 posto, konzervativno-desna koalicija Autentična desnica 2,5 posto, a ostale liste dva posto.
Referendumska atmosfera nakon 14 godina vlasti
Ti rezultati potvrđuju dosadašnje ocjene brojnih analitičara da se unutar biračkog tijela stvara referendumska atmosfera nakon 14-godišnje vlasti SNS-a i da će ključni akteri biti Studentska lista i lista vladajućih naprednjaka.
Istodobno, procjene su da bi velika izlaznost trebala ići u korist liste studentskog pokreta, jer SNS navodno ima svojih 1,2 do 1,5 miliona glasača.
Upadljiv je, međutim, izuzetno veliki broj ljudi koji ne znaju ili ne žele reći za koga će glasati, a njih je čak 18,3 posto.
Urednik NSPM-a Đorđe Vukadinović navodi da je riječ o redovnom jesenskom istraživanju političkog javnog mišljenja, a ne “anticipiranju” ili projekciji izbornih rezultata.
Što se tiče konkretnih rezultata, Vukadinović kaže kako i oni ukazuju na polariziranu atmosferu.
Sumnje u izbornu proceduru
Dosadašnji tijek kampanje, uskraćivanje mogućnosti tisućama ljudi u dijaspori da glasaju te izborne procedure koje nisu prošle nužne reforme već dugo izazivaju sumnju da će glasanje biti popraćeno mogućim manipulacijama i zlouporabama. Spominje se i postojanje desetaka tisuća takozvanih “fantomskih” birača.
Sumnje, među ostalim, ponajprije proizlaze iz činjenice da je jedinstveni birački popis u Srbiji službeno zaključen s ukupnim brojem od 6.450.523 birača, nasuprot podatku da Srbija, prema popisu iz oktobra 2022. godine, ima 6.647.003 stanovnika. Ta razlika ukazuje da je u Srbiji samo 196.480 stanovnika koji kao mlađi od 18 godina ne mogu imati pravo glasa.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.