Kijev je negirao svoju umiješanost u oštećenja dva plinovoda Sjevernog toka nakon što su novinari u Njemačkoj i Sjedinjenim Državama objavili podatke prema kojima tragovi diverzije vode u Ukrajinu.
Ukrajina „naravno nema ništa s udarima na Sjeverni tok”, rekao je novinarima Mihajlo Podoljak, savjetnik predsjednika Volodimira Zelenskog. Kako je dodao, „nema dokaza da su ukrajinski službenici ili vojnici sudjelovali u ovoj operaciji ili poslali osobe koje su radile u njihovo ime”.
Jahta, ronioci i doktorica
Prema pisanju njemačkog javnog servisa ARD i magazina Die Zeit, njemački istražitelji još nemaju čvrste dokaze u rukama, ali vjeruju da tragovi vode u Ukrajinu.
Kako se navodi, istražitelji su identificirali plovilo korišteno za sabotažu. U pitanju je jahta koju je unajmila firma sa sjedištem u Poljskoj, a koja pripada dvojici Ukrajinaca.
Istražitelji vjeruju da se posada sastojala od šest osoba: kapetana, dva ronioca, dva pomoćnika i jedne doktorice. Njihov identitet i nacionalnost nisu još poznati, ali se tvrdi da su koristili krivotvorene pasoše pomoću kojih su unajmili jahtu.
Kako se navodi, jahta je isplovila 6. septembra iz Rostocka, a oprema za diverziju je u tamošnju luku dopremljena ranije jednim vozilom. Jahta je narednih dana lokalizirana i u njemačkoj luci Wieck, kao i na minijaturnom danskom otoku Christianso u blizini mjesta na kojem su se dogodile eksplozije.
Kako se vjeruje, ronioci su postavili eksploziv na osamdeset metara dubine. Istražitelji su, kako navode mediji, pronašli tragove eksploziva u jahti kada je vraćena u Poljsku.
Amerikanci isto sumnjaju na Ukrajince
U izvještaju njemačkih medija se navodi da je „jedna zapadna tajna služba“ još prošle jeseni evropskim partnerima dala informacije o tome da bi iza eksplozije mogli stajati ukrajinski diverzanti.
Iako se to izričito ne navodi, podaci se poklapaju s novim izvještajem New York Timesa. Taj list je, pozivajući se na izvore u Washingtonu, naveo da američke službe također vjeruju da su počinitelji Ukrajinci – ali da oni izgleda nisu radili u dosluhu sa službenim Kijevom.
U obavještajnim krugovima se navodno razmatra i mogućnost da je u pitanju bila takozvana „False Flag” operacija, to jest, da su pravi počinitelji htjeli stvoriti dojam da tragovi vode u Ukrajinu. Ali, kako navode mediji, ni za tu teoriju nema dokaza, piše Deutsche Welle.
Njemačko Državno tužilaštvo nije komentarisalo saznanja medija. U Vladi je novinarima rečeno da je istraga u toku, kako u Njemačkoj, tako i u Švedskoj i Danskoj u čijim vodama se dogodila sabotaža.
Početkom februara je legendarni američki novinar Seymour Hersh objavio tvrdnje jednog neimenovanog izvora da su eksploziv postavili američki vojni ronioci u saradnji s Norvežanima. Prema tom izvoru, bombe su postavljene pod okriljem vojne vježbe NATO-a u tim vodama prošlog ljeta, a potom daljinski aktivirane.
Bijela kuća i drugi američki zvaničnici odbacili su Hershovo pisanje kao „kompletnu izmišljotinu”.
Plinovod izvan funkcije
U više eksplozija nadomak danskog otoka Bornholm krajem septembra uništene su tri od četiri cijevi plinovoda Sjeverni tok 1 i 2. Plinovodi dugi preko 1.200 kilometara ispod Baltičkog mora direktno su povezivali Rusiju i Njemačku, svaki s godišnjim kapacitetom od 55 milijardi kubika plina. Još prije diverzije je Rusija najprije smanjila, a potom obustavila isporuku plina Njemačkoj.
Posebno je izgradnja Sjevernog toka 2 godinama bila predmet spora njemačkih vlasti sa zapadnim partnerima poput SAD-a i Poljske. Amerikanci su čak prijetili sankcijama firmama koje sudjeluju u gradnji, ali je vlada Angele Merkel izgradnju ipak privela kraju.
Doduše, tim Sjevernim tokom 2 plin nikada nije ni potekao – a onda je došla ruska invazija na Ukrajinu.
Njemačka se u međuvremenu okrenula skupljem tekućem plinu i drugim izvorima energije. Gradi se ili planira ukupno osam LNG platformi za ukapljeni zemni plin. Prije ruske agresije Njemačka nije imala nijednu takvu platformu.