Ekonomija

Radnike ne mogu privući ni dnevnice od 100 KM

Na naplatu dolazi ponašanje poslodavaca prema radnicima. Nema više “ako ti nećeš raditi, ima ko hoće”

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ / RINGIER
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ / RINGIER

Masovno iseljavanje godinama unazad dovelo je do toga da ne postoji ni jedna djelatnost u kojoj ne vlada nestašica radne snage, piše Večernji list BiH.

Više od 600.000 građana napustilo je BiH u posljednjih deset godina, pokazuju neslužbeni podaci Unije za održivi povratak i integracije u BiH. Broj osoba koje napuštaju zemlju raste iz godine u godinu. Radnika već duže vrijeme nedostaje u građevinarstvu, svim granama industrije, fizički zahtjevnim i stručnim poslovima. Svoje granice za radnike s Balkana otvorila je Njemačka, a početak turističke sezone na Jadranu ubrzat će odlazak i iz već uzdrmane ugostiteljske djelatnosti.

Uvoz radnika

Osim neusporedivo boljeg standarda, radnicima se nude i dodatne pogodnosti, bonusi, edukacije, sistem koji ih štiti, ali i ambijent u kojem ne slušaju ratoborne poruke ovdašnjih političara. A izgleda da su poslodavci s boljim uslovima malo zakasnili. Nova građevinska sezona samo što nije počela, a preduzeća se ponovno suočavaju s nedostatkom radnika, posebno zanatlija. Obučenih i kvalitetnih majstora sve je manje jer oni s iskustvom odlaze u inostranstvo zbog većih plata i boljih uslova rada.

“Nedostatak radne snage veliki je problem. Radnici sada traže velike dnevnice, čak 100 KM i više”, kazao je za RTRS Stevo Šolaja, vlasnik građevinske firme. Razloga za nedostatak radnika na bh. tržištu je više, a prvenstveno su finansijski.

“Svi smo pomalo krivi. Krivi su i privatnici zato što su nagrađivanja bila prilično skromna. Naši majstori lako nađu posao u inostranstvu, gdje su izuzetno dobro cijenjeni. Ta “internet-generacija” lako se odluči za odlazak u inostranstvo. Imaju na dlanu sve šta se događa u svijetu. Tako da je teško s manjim platama zaustaviti odljev radne snage, pogotovo u zanatskoj industriji”, kaže Jovica Bratić, direktor Zanatsko-preduzetničke komore RS-a. BiH nedostaje gotovo 30.000 radnika različitih profila, a ova radna mjesta sve češće popunjavaju radnici iz Indije, Pakistana, Šri Lanke, Bangladeša, Kine, ali i zemalja regije, podaci su nadležnih institucija.

Prema rezultatima ankete koju su među poslodavcima u BiH provele službe za zapošljavanje, ove godine najveća potražnja bit će za prodavačima, CNC operaterima, krojačima, armiračima i tesarima.

Povećanje plata

Iz Saveza sindikata privrede RS-a nedavno su saopćili da se i dalje treba zalagati za povećanje iznosa najniže plate jer to sa sobom povlači rast plata i svih ostalih zaposlenih, prvenstveno u realnom sektoru. Tako bi se, kako su poručili, barem smanjio odljev radnika u inostranstvo, a time i deficit radne snage na tržištu. Kako kaže potpredsjednik ovog Saveza za privredu Danko Ružičić, osim malih plata, za osudu je i to da se u privatnim preduzećima ne potpisuju kolektivni ugovori.

“Poslodavci su smatrali da sve treba prepustiti tržištu, a u biti, sve su određivali upravo vlasnici kapitala. Godinama su prijetili radnicima “ako ti nećeš raditi za tu platu, ima ko hoće”. Sad na naplatu dolazi ponašanje poslodavaca prema zaposlenima godinama unazad”, kazao je za Srpskainfo Ružičić. Migracije ne možemo zaustaviti, ali ih možemo usporiti, kaže Adnan Smailbegović, predsjednik Upravnog odbora Udruge poslodavaca FBiH.

“Pokušavamo na više načina popraviti poslovni ambijent da podignemo standard radnika kako bi manje razmišljali o odlasku. Poslodavci su napravili određene pomake. Pod pritiskom tržišta plate su od Nove godine rasle jer postoji nedostatak radne snage, pa sve firme pokušavaju zadržati ljude. Mi smo u proceduru uputili i prijedlog zakona kojim bi se plate povećale za 400 KM, što bi bilo simbolično oporezivano. Nažalost, to nije ni došlo na dnevni red Parlamenta”, kaže.