Na policama trgovina možemo pronaći različite vrste hljeba, vjerovatno u zadnjih nekoliko godina nikad veća ponuda i nije bila, ali i potražnja.
Hljeb se sprema od različitih vrsta brašna ili kombinacije vrsta brašna.
Građani uglavnom kupuju na osnovu cijene hljeba. I cijene hljeba variraju u Sarajevu, možda u nekim trgovinama i svakodnevno, skoro neprimjetno – manje ili više očekivano, jer potrošači su naviknuti na stalna i svakodnevna poskupljenja. Mlinari uglavnom povećavaju cijene brašna jer nema kontrole, sve se opravdava riječima „slobodno formiranje cijene“, jer po zakonu tako i može.
U trgovinama u Sarajevu cijene hljeba su uglavnom slijedeće: bijeli hljeb 1,50 KM, polubijeli 1,70 KM, crni hljeb 2 KM, hljeb sa sjemenkama ili ražev hljeb 2,65 KM, integralni 1,80 KM, hljeb u pakovanju je uglavnom od 1,60 KM do 2.50 KM. Peciva poput vekni, kifli, somuna i slično su od 0,70 KM do 1,50 KM.
Iako se svi kolektivno žalimo na cijene hljeba, trgovci u Sarajevu su zadovoljni prodajom, jer ako u večernjim satima želite kupiti hljeb u marketima uvjerit ćete se da su police gotovo prazne.
U neformalnom razgovoru sa prodavačicom jedne trgovine u Sarajevu saznali smo da se gotovo kompletna ponuda hljeba proda već do 13 sati, a ono i što ostane od ponude proda se već do 21 sat.
Zanimljivo je da u sarajevskim trgovinama imamo razne vrste hljeba u ponudi od crnog, polucrnog, polubjelog, bijelog, ražev, sa sjemenkama, sa žitaricama, integralni, hljeb od kiselog tijesta, hljeb sa krompirom, hljeb od kukuruznog brašna, beskvasni hljeb, narodni hljeb, proteinski itd.
„Svako jutro nam dolazi svjež hljeb od raznih vrsta, imamo i kifle, vekne, razna peciva. Građanima je važno da je sve friško, tako da se u jutarnjim satima najviše i proda, najtraženiji je bijeli, ali i narodni hljeb, ali sve se proda. Stalno širimo našu ponudu, tako da nam se desi da nam u večernjim satima uglavnom ostane jako mala količna koja se i do kraja druge smjene proda. Uvijek bude neki komentar na cijenu hljeba, što je i logično, ali opet mnogima se ne isplati da kući peku hljeb, lakše je kupiti“, priča nam radnica jednog marketa u sarajevskom naselju Ciglane.
Ista je situacija i u drugim dijelovima grada kada je riječ o marketima. U konačnici na prodaju hljeba se trgovci ne žale.
Iako se građani svakodnevno suočavaju sa udarima na vlastiti džep, po redovima na kasama i punim korpama ne bi se reklo da kupovna moć ikako pada.