Osim toga, vizualne poteškoće također mogu biti simptom jer demencija utječe na dijelove mozga koji obrađuju vizualne informacije koje dolaze iz očiju. S obzirom na to, testovi vida mogu biti korisni u ranoj dijagnostici i praćenju napretka demencije te pružaju važan uvid u stanje zdravlja osobe.
Tijekom istraživanja u kojem su sudjelovale 8623 zdrave osobe, sudionici su prolazili testove vizualne osjetljivosti. Oni koji su razvili demenciju kasnije u životu pokazali su sporiji odgovor na vizualne stimulanse u usporedbi s onima koji nisu imali demenciju, piše index.hr.
Vizuelni testovi mogli bi predvidjeti demenciju čak 12 godina prije dijagnoze
Autori istraživanja objasnili su da problemi s vidom mogu biti rani pokazatelji pada kognitivnih sposobnosti jer toksični plakovi povezani s Alzheimerovom bolešću prvo utječu na područja mozga povezana s vidom.
Autori studije, Eef Hogervorst, Ahmet Begde i Thom Wilcockson, za The Conversation su objasnili: “Problemi s vidom mogu biti rani pokazatelj kognitivnog pada budući da toksični amiloidni plakovi povezani s Alzheimerovom bolešću mogu prvo utjecati na područja mozga povezana s vidom. Dakle, testovi vida mogu otkriti nedostatke prije testova pamćenja.”
Osim toga, otkriveno je da demencija utječe na različite aspekte vizualne obrade, poput osjetljivosti na kontrast i sposobnosti razlikovanja boja. Istraživači su rekli da to može “utjecati na živote ljudi, a da oni toga nisu odmah svjesni”. Ovi nalazi sugeriraju da testovi vida mogu biti korisni u ranom otkrivanju demencije, čak 12 godina ranije, i praćenju njenog napretka.