No, sudeći prema najavama, zakon je ponovo ispred Ustava uprkos činjenici da bez ustavnih izmjena nema ni reforme Izbornog zakona.
Pripreme za novu rundu pregovora tek počinju, a opozicija već adresira na Trojku optužbe za izdaju i isporučivanje zakona Draganu Čoviću. No, u praksi, izborna reforma nije moguća bez opozicije. Zato nije jasno zašto, koliko već sutra, vladajući partneri, ali i međunarodna zajednica, stranke opozicije, prije svega SDA i DF, ne pozovu na pregovore kada je u pitanju ova reforma. Jer bez njih u državnom parlamentu nema izmjene Izbornog zakona – svima je jasno da se prije usaglašavanja i konačne definicije Izbornog zakona mora mijenjati Ustav.
„Dakle, vladajuća većina koja ima dovoljno zastupničkih ruku u Zastupničkom domu i u Domu naroda – neće biti dovoljna“, podsjeća zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda BiH Kemal Ademović (NiP).
„Optužbe da će neko nekome pogodovati izgleda da ulaze u sistem ili u neki dio paranormalnog. Da ljudi znaju šta će se dešavati u budućem periodu – da nije smiješno, bilo bi tragično. Suština je da se moraju ispoštovati sve presude Evropskog suda za ljudska prava i da mi tačno znamo šta je zadatak. Bez toga nema promjene Ustava onako kako to od nas zahtijevaju naši zapadni partneri i to je vrlo jednostavno“, kaže Saša Magazinović, predsjednik Kluba SDP-a u Zastupničkom domu BiH.
Naša država je pet puta presuđena na međunarodnim i domaćim sudovima za kršenje ljudskih prava i diskriminaciju. Primjera za unapređenje Ustava ima više, ali ne i volje za implementaciju. Opozicija nije spremna podržati parcijalne izmjene Ustava. Dakle, dvotrećinske podrške trenutno nema.
„Samo odluke Evropskog suda za ljudska prava – sve drugo su neke puste želje, neki neprincipijelni savezi na koje mi ne možemo pristati“, poručuje SDA-ov Šefik Džaferović, predsjednik Kluba Bošnjaka u Domu naroda BiH.
„Presude svih sudova – i Ustavnog suda i Evropskog suda za ljudska prava – nešto je što se podrazumijeva i jedino to može biti osnov za pregovaranje o izmjeni izbornog zakonodavstva BiH“, poručuje Milan Dunović, predsjednik Kluba DF u Zastupničkom domu BiH.
„Izmjena Ustava samo u dijelu Izbornog zakona naravno da ne dolazi u obzir. Naravno da su se stranke Trojke našle u problemu jer sigurno, zbog pritiska javnosti, a i opozicije, neće biti u prilici da isporuče Izborni zakon Draganu Čoviću“, tvrdi SBiH-ov Džemal Smajić, delegat u Domu naroda BiH.
„Mislim na dio koji će se odnositi na presude Evropskog suda za ljudska prava i na promjenu Izbornog zakona koji će se prvenstveno, što se mene tiče, odnositi na dio koji će govoriti o ravnopravnosti Hrvata u BiH“, napominje predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović.
Od Ustava do Izbornog zakona mnogo je prepreka i nedovoljno ruku da zajedno izglasaju izmjene. I vremena je sve manje. Do kraja godine još tri mjeseca, a potom slijedi godina lokalnih izbora. Istovremeno, važan je korak naprijed i ka Evropskoj uniji.
„Moraju biti svjesni činjenice da kad tad će morati implementirati sve presude Evropskog suda, naravno i sudova u BiH i da svaka od tih presuda ima istu važnost. Kada budu skupili dovoljno političke volje da se s tim problemima suoče na taj način, tek ćemo onda krenuti naprijed“, ističe ZNG-ov Zlatko Miletić, delegat u Domu naroda BiH.
U koalicijskom sporazumu red je na reformu Izbornog zakona. Lideri spremni na dijalog. Radna grupa zadužena za rješenje. Ako euforija i nova doza optimizma u vlasti iznjedre dogovor, poglavlje Izbornog zakona se neće zatvoriti. Ne, prije nego što Ustav bude potpuno izmijenjen, otklonjene diskriminacije i primaknut demokratiji, piše Federalna.ba