Isplaćene plate ne trpe teret jer direktno povećavaju troškove proizvoda i usluga. Praksa ukazuje da svi izbjegavaju da plate teret poreza i doprinosa na plate.
S toga se teret na plate mora pomjeriti na potrošnju i dobit. Neto plate sa materijalnim troškovima koji imaju karakter ličnih primanja čine elemenat obračuna dobiti. Dobit je ekonomska kategorija. S toga na plate mogu biti obračunati samo doprinosi za penzijsko osiguranje. Ključ reformi je kako riješiti pitanje obračuna i plaćanja doprinosa za penzijsko osiguranje. Rješenje je nemoguće izvesti ako se finansiranje zdravstva ne prebaci na porez iz potrošnje. To znači da se direktno iz poreza na potrošnju zahvata dio koji predstavlja izvor prihoda za finansiranje zdravstva na cijelom prostoru F BiH.
Na taj način bi imali jedinstven sistem finansiranja zdravstva izravno iz Budžeta F BiH. Seperacija javnih prihoda prema nižim nivoima vlasti bi bila prema kriterijima broja korisnika usluga. Ključna institucija za regulaciju sistema zdravstvene zaštite građana bi bio Fond zdravstvene zaštite F BiH. Fond bi se punio kroz sistem raspodjele javnih prihoda iz Budžeta F BiH. Na taj način bi se znalo koliko se prikuplja i troši javnog novca za zdravstvenu zaštitu građana. Prava na korištenje zdravstvenih usluga bi bila u skladu sa raspoloživim sredstvima. S toga i sama logika postojanja doprinosa po sadašnjem sistemu gubi smisao i potrebu. Na neto plata bi se obračunavao samo doprinos za penziono osiguranje.
Taj iznos bi bio jedini teret . Ključna rješenja u poreskom sistemu bi bila u domenu direktnog oporezivanja. To bi značilo da se objedini sistem oporezivanja dohotka i dobiti kako bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje. Oporezival bi se samo raspoređena dobit po progresivnim stopama. Isto bu se odnosilo i na ostvareni dohodak. Time bi se izbjegla regresivnost oporezivanja dohotka na plate i dohotka iz dobiti. Plaćalo bi se prema visini dohotka i dobiti. Teret bi padao na one koji imaju veće dohotke i veću dobit. Znači treba povećati javne prihode po osnovu direktnih poreza. Time bi se fokus djelovanja Poreske uprave FBiH pomjerio na obračunski sistem i prikupljanje direktnih poreza.
Sistem prikupljanja doprinosa za penzijsko osiguranje bi se pomjerio na održavanje postojećeg modela koji se zasniva na generacijskoj solidarnosti. Obim i visina prikupljenih sredstva bi se usklađivala sa rastom neto plata i visine stope doprinosa. Složena jednačina raspodjele bi se svela na jednu nepoznata. Na taj način penzije bi pratile rast plata i potrebe penzionera na principu socijalne sigurnosti i životnog standarda. Sva logika raspodjele DBP ( društvenog bruto proizvoda) pokazuje da je oko 30-40% izvan formalnog sektora u zoni sive ekonomije. Obaranjem ove izrazito visoke stope utaje i evazije bi se poveća obim javnih prihoda.
Prateče mjere fiskalizacije bi dale efekta pod uslovom fiskalne i finansijske discipline. To znači obavezni stečaj za nelikvidne i nesolventne privredne subjekte. To znači visoke kazne po osnovu prekršaja i krivičnih djela utaje poreza. To znači veće neto plate i penzije. To znači više indirektnih poreza po osnovu PDV-a i akciza. To znači manje kriminala i korupcije. To znači efikasniji sistem javne uprave. To znači više pravde. To znači efikasan i zdrav finansijski sistem. Teret bi se ravnomjerno raspoređivao prema snazi ostvarene dobiti i dohotka.
Sva imovina koja nema osnova sticanja po osnovu iskazane dobiti i dohotka bi se morala oporezovati sa visokim stopama, sve do maksimalnog iznosa od 100%.