Život

Sestra Amata Anđelić, koordinatorica Centra Marjanovac, za Bosnainfo: Svaka osoba koja dođe ovdje sposobna je postati gospodar vlastita života

Ako krenete od Banje Luke prema Gradišci, u malom mjestu Aleksandrovac naići ćete na Centar za odvikavanje od ovisnosti Marjanovac.

FOTO: CENTAR MARJANOVAC
FOTO: CENTAR MARJANOVAC

U predivnoj prirodi, među raznolikim drvećem i cvijećem, uzdiže se prelijepa stara crkva sa pratećim objektima. Već u samom startu obuzeće vas spokoj… mir i tišina sastavni su dio ovog veoma ugodnog ambijenta. Toliko da poželite da, iako nemate problem ovisnosti, neko vrijeme tu provedete. Neumorno osoblje Centra 24 sata vrijedno radi i pomaže korisnicima da “dođu sebi dok još imaju kome”, kako glasi jedan od slogana ove terapijske zajednice.

FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA/BOSNAINFO
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA/BOSNAINFO

Iako je prva asocijacija na 1. april dan šale, ovaj datum nosi i jedan od najvećih problema s kojim se nikako nije šaliti, a to je Svjetski dan borbe protiv ovisnosti o alkoholu, te pošasti koja je u uzlaznoj putanji, narušavajući zdravlje, uništavajući čitave porodice i, na kraju, nerijetko odnoseći i živote.

To je bio povod da razgovaramo sa sestrom Amatom Anđelić, koordinatoricom Centra Marjanovac, pa smo je za početak upitali da nam objasni važnost današnjeg dana i obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv alkoholizma i šta je to ustvari alkoholizam.

– Obilježavanje određenih datuma u nizu kalendarske godine želi svratiti pozornost na neko činjenično stanje s namjerom da nam privuče pažnju ili naglasi određeni problem u društvu. Istovremeno, obilježavanje tih datuma ima i svoju edukativno-preventivnu ulogu. Na taj način se poziva društvo i pojedince da razmisle što obilježavamo. Ovim danom, bar jednom u godini, želi nam se skrenuti pozornost na sveprisutnu razornu moć alkohola koji ima ne samo organske nego i socijalno-društvene posljedice.

FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA/BOSNAINFO
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA/BOSNAINFO

Sestra Amata napominje da je alkoholizam teška bolest ovisnosti koja zahtijeva dugotrajno liječenje i oporavak.

– Osim toga što je to vrlo težak psihički poremećaj koji utječe na funkcije mozga, alkholizam je i problematično ponašanje koje se ne odnosi samo na samog konzumenta alkohola nego vrlo često je to socioekonomski problem koji ne uništava samog alkoholičara nego i sve druge oko njega.

Šta kaže Vaše iskustvo u vezi s tim?

Krenemo li od našeg iskustva koje proizlazi iz rada sa ovisnicima alkoholičarima u terapijskoj zajednici, alkoholizam je poput drugih ovisnosti pokrivač pod kojim osobe traže sklonište od svojih životnih negativnih iskustava. A u konačnom smislu konzumacija alkohola najčešće ima štetne posljedice po zdravlje, ali i uzrokuje porast nasilja, razaranje obitelji i druge društvene probleme. 

Šta se nalazi u korijenu ovisnosti? Koji su to obično uzroci da se neko oda ovom poroku?

– Pojam ovisnosti nikome od nas nije stran. Svatko ima nešto u svom životu bez čega ne može ili sa čime se lakše nosi sa izazovima koje život stavlja pred nas. To NEŠTO ILI NETKO pomaže nam osjećati se vrijednim, uspješnim, hrabrim, voljenim, ostvarenim, radosnim, sposobnim prihvatiti svaki dan sa onim što nam on nudi. Ali nije to uvijek jednostavno. Svaki put kad se nađemo u neskladu vlastitih osjećanja gubimo identitet, ulazimo u konflikt sa samima sobom. Bježimo od vlastite odgovornosti prema rješavanju osobnih, obiteljskih, poslovnih, školskih i drugih problema.

FOTO:  USTUPLJENA FOTOGRAFIJA/BOSNAINFO
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA/BOSNAINFO

Kada nam ponestane snage za borbu, pribjegavamo prividnim rješenjima. Taj kratkotrajni osjećaj ubrzo se povezuje s našim iskustvom lažnog poboljšanja i potreba za ponavljanjem u želji da se bar kratkotrajno osjećamo bolje. Kad shvatimo da bez tog „NEČEGA ILI NEKOGA“ ne mogu, jasan je znak da smo se našli u vrtlogu nečega što se zove ovisnost. Socioekonomski razlozi postaju sve manje bitni, a sve više osoba razvija ovisnosti u najvećoj mjeri u potrazi za psihoaktivnim tvarima. Stvara se začarani krug kojeg je teško razbiti – nastaje ovisnost.

A liječenje?

– Liječenje tada najčešće uključuje kombiniranje lijekova s ​​različitim savjetodavnim ili psihoterapijskim postupcima s ciljem promjene ponašanja pojedinca.

FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA/BOSNAINFO
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA/BOSNAINFO

Kod nas je alkohol nekako sastavni dio života, naravno ne svima, ali većini jeste.Rakija je narodni lijek – „liječi“ sve od temperature do depresije, rješava probleme, da li je to baš tako?

– To je točno. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je provela anketu koliko se otprilike u svakoj zemlji popilo alkohola po glavi stanovnika u 2019. Bosna i Hercegovina je na 65. mjestu sa 7,81 litrom, a ako gledamo tko više u BiH pije muškarci ili žene, onda muškarci piju gotovo 13, a žene 3 litre, objavila je stranica World Population Review. Limit prema nekim agencijama u SAD-u koje definiraju umjereno pijenje otprilike je kao jedno piće dnevno za žene i ne više od dva konzumirana pića za muškarce – približno 12 grama.

A kad alkohol postane problem?

Alkohol postaje problem kada osoba više nije u stanju kritički pristupiti svome načinu ponašanja i prepoznati koje su to situacije u kojima ima potrebu za konzumiranjem alkohola. Naravno kao i svi drugi problemi, i alkoholizam ima svoj razvojni put. Alkoholizmu najčešće prethodi tzv. predalkoholičarsko uživanje alkohola, tj. prekomjerno pijenje alkoholnih pića kroz duži ili povremeni period, pogotovu kod mladih osoba, koje postupno dovodi do stvaranja ovisnosti o alkoholu, a u kasnijim fazama i preraste u alkoholizam kao bolest.

FOTO: FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA/BOSNAINFO
FOTO: FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA/BOSNAINFO

Koji biste savjet uputili rodbini i prijateljima osobe koja klizi u ovu ovisnost?

Ukoliko sumnjate da vaš član obitelji ili prijatelj ima problem sa alkoholom, nemojte se pretvarati da je sve u redu da ne bi drugi u vašoj sredini primijetili. Oni to već i tako znaju.

Izrazite otvoreno svoju bojazan i sumnju zbog njegovog/njezinog načina života s jedne strane, ali istovremeno i svoju spremnost za pomoć s druge.

Razgovarajte s njima o problemu ovisnosti samo kada su trijezni i smireni, kao i vi sami.

Ne dozvolite da vas vode u zatvorenost sram, ljudski obzir, umanjivanje i podcjenjivanje same težine problema, sažaljenje.

Tražite podršku svojih članova obitelji i prijatelja, ali isto tako i stručnjaka za problematiku alkoholizma i ovisnosti s obzirom na to da alkoholizam vrlo često dolazi sa pogoršanjem zdravstvenog stanja, kao i u kombinaciji sa drugim ovisnostima.

FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA/BOSNAINFO
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA/BOSNAINFO

Koliko država posvećuje pažnje ovom problemu?

Sa otvaranjem centara za mentalno zdravlje podiže se i svijest o većoj uključenosti društva u rješavanju problema alkoholizma, kao i kroz rad klubova liječenih alkoholičara koji su nezaobilazni u procesu rehabilitacije s obzirom na to da se radi paralelno i sa članovima obitelji alkoholičara.

Mislim da bi država mogla i trebala dati puno veći doprinos u usklađenosti marketinga i reklamiranja alkoholnih pića, pogotovo kad su u pitanju sportski sadržaji koji privlače mlade ljude bilo na TV kanalima ili na sportskim terenima. Sve dok nam je profit ispred sustavnog rješavanja gorućih pitanja, kao što je prisutnost alkoholizma pogotovu kod mladih, ovo naše društvo ima dovoljno izazova za nove pothvate.

Da li je alkohol često stepenica više prema ovisnosti o drogama?

Alkohol je čest suputnik i drugim oblicima ovisnosti. Gledano u cjelini, vrlo često je ovo predalkohočarsko uživanje alkohola ujedno i ulaznica drugim oblicima ovisnosti, pa tako i ovisnosti o drogama.

Koliko je težak povratak u svakodnevni život? Kolike su stope recidiva?

Različiti su motivi pijenja i stresori kojima su uvjetovani: (ne)mogućnost uklapanja u društvo, prilagođavanje društvenim sastusima, spolna određenost, način za preživljavanje određenih životnih trauma, kompleksa – drugačiji je alkoholizam kod muškaraca, nego kod žena. Težina povratka zavisi od osobe do osobe, kao i stupnja oštećenja, bilo psihičkih, fizičkih ili sociokulturoloških, koja su ostavila svoje štetne posljedice kako na osobu tako i na njezinu sredinu u kojoj je živjela ili kani nastaviti živjeti.

FOTO:  USTUPLJENA FOTOGRAFIJA/BOSNAINFO
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA/BOSNAINFO

Ipak, postoji način preovladavanja ovog problema. Centar Marjanovac svjedoči tome. Pitamo sestru Amatu kako se terapijska zajednica bori protiv ove pošasti i koje metode koriste u radu.

– Naši programi pružaju pomoć kroz dijeljenje života s drugim utemeljeno na odgovornosti, trajnom propitivanju vlastite osobnosti. Kroz uključivanje u terapijsko-edukativne aktivnosti s povjerenjem u vrijednost ljudske osobe kao što su poštenje, dostojanstvo, poštivanje sebe i drugih, solidarnost, korisnici usvajaju nove životne.

Kako izgleda put od spoznaje ovisnika da mu je potrebna pomoć do prihvata u Centar Marjanovac?

– Centar Marjanovac stoji na raspolaganju osobama koje samovoljno odluče suočiti se s problemom ovisnosti. Jednako pružamo pomoć i ženama i muškarcima. Nakon što osoba sama ili preko članova obitelji ili prijatelja izrazi želju za ulaskom u terapijsku zajednicu, upućuje ih se da se jave svojim liječnicima i psihijatrima da se utvrdi narav problematike, kao i zdravstveno stanje same osobe. Imamo jako dobru suradnju sa zdravstvenim institucijama koje se bave problematikom ovisnosti. Nakon toga se radi inicijalni plan pripreme za ulazak u terapijsku zajednicu uvijek imajući na umu koliko je krhka njihova motivacija.

FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA/BOSNAINFO
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA/BOSNAINFO

Za kraj, možete li nam reći nešto i o samom Centru Marjanovac?

Centar za odvikavanje od ovisnosti Marjanovac upravo je ovih dana obilježio svojih dvadeset godina rada po programu Projekt Čovjek don Mario Picchi iako ovaj Centar djeluje od 2000. Nalazi se u Aleksandrovcu kod Laktaša. U svom pristupu korisnicima naših usluga radeći po programu Projekt Čovjek don Mario Pichhi iz Rima, uvijek ima pred sobom u prvom redu osobu s problemom ovisnosti i njezino ljudsko dostojanstvo, a ne samu supstancu ma što god ona bila (droga, alkohol, kocka, tablete…).

Pristup je psihosocijalni uz radnu terapiju individualano programiran prema svakom korisniku ovisno o samoj problematici. Osim individualnog pristupa u radu, tu su i različiti oblici grupne dinamike, radno okupacione terapije, kreativne radionice…

Mi vjerujemo da je svaka osoba koja dođe u našu terapijsku zajednicu sposobna vratiti se i biti gospodar vlastita života, pronalazeći u sebi snage za izbavljenje i slobodu.

Prihvati notifikacije