Pojašnjavaju da to ne znači da će se prinosi na trenutni javni dug smanjiti, ili da će eventualne nove emisije javnog duga na međunarodnim tržištima biti jeftinije u odnosu na ranije, jer postoje faktori na međunarodnim tržištima koji utiču na trošak zaduživanja svih emitenata, ali znači da smo, trenutno, od strane jedne od vodećih rejting agencija percipirani kao blago manje rizični u donosu na prethodni period.
“Svako poboljšanje kreditnog rejtinga znači da je dužnik ili emitent, u ovom konkretnom slučaju naša zemlja, percipirana od rejting agencije kao sigurnija za strane investicije, u odnosu na prethodni period. Strani investitor želi nezavisnu informaciju o sposobnosti dužnika da servisira trenutne i međunarodne obaveze koje dospijevaju u kratkom i srednjem roku, i informaciju o tome koliko je njegov uloženi kapital siguran u zemlji”, navode iz CBBiH.
Dodaju da se ne promatra i ne ocjenjuje samo ekonomska slika zemlje i njen potencijal, nego i vladavina prava i politička stabilnost, a sve sa ciljem ocjene koliko naprasno, i u kojoj proceduri se nacionalna regulativa, koja je bitna za poslovanje trenutnog ili budućeg stranog investitora, može promijeniti. Na temelju takvih nezavisnih informacija i ocjena, investitori donose ocjene u koju zemlju žele ulagati ili investirati, i koliki prinos očekuju za rizik kojem su svjesno izloženi.
“Naš trenutni rejting B+, dodijeljen od strane Standard & Poor’s, deskriptivno se još uvijek označava kao kategorija visoko špekulativnih ulaganja, ali smo sad na korak od kategorije špekulativnih ulaganja. Za razliku od promjene u nivou rejtinga, što je nedavno bio slučaj, promjena izgleda daje naznake budućih ocjena rejtinga. Drugim riječima, daje naznake da li se krećemo ka manje ili više rizičnoj kategoriji investitora. Pri inicijalnoj izmjeni nivoa rejtinga, uobičajeno je da se izgledi ocijene kao stabilni”, pojašnjavaju iz CBBiH.
Naglašavaju da je u izvještaju uz ocjenu rejtinga navedeno kako se ekonomska aktivnost pokazala otpornijom na makroekonomske šokove, uključujući i inflatorni šok, nego se inicijalno pretpostavilo, a posljedično je njihova projekcija ekonomske aktivnosti u BiH za 2023. revidirana sa jedan na dva posto.
Također, iz CBBiH je precizirano da je u izvještaju istaknuta i komotna fiskalna pozicija, u smislu omjera nivoa javnog duga prema BDP-u, što je osnovna pretpostavka za odgovore politika na potencijalne šokove, a navedeno je i kako se očekuje da će jačati politički kompromisi na državnom nivou.
Iz te institucije navode da je rejting agencija političku klimu u zemlji navela kao ključnu determinantu ocjena kreditnog rejtinga u periodu od godinu dana, a faktor za koji se navodi da bi mogao rezultirati daljnjim rastom suverenog rejtinga u narednih godinu dana jeste kontinuirano opredjeljenje, i provođenje domaćih politika na bazi konsenzusa.
“Ocjenjuje se kako bi na ovaj način, u srednjem roku, reforme bile ubrzane, što bi imalo pozitivan efekat na ekonomski rast. Faktor koji bi mogao biti presudan za snižavanje kreditnog rejtinga jeste eskalacija konfrontacija među političkim akterima u zemlji, posebno ukoliko konfrontacije eskaliraju do nivoa da se ugrozi servisiranje javnog duga”, zaključuju iz CBBiH.