Arhivska građa Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”, odnosno njenih pravnih prethodnica društava “Gajret” i “Narodna uzdanica”, nakon zabrane rada 1949. godine, pohranjena je u najvećem dijelu u Historijskom arhivu Sarajevo te Arhivu Bosne i Hercegovine i ostalim arhivima u Bosni i Hercegovini i predstavlja arhivsko blago Bosne i Hercegovine.
Potpisivanjem Ugovora o digitalizaciji i primopredaji digitalnih kopija arhivske građe bit će omogućena digitalizacija građe, što je način za njeno čuvanja, ali i za njeno cjelovitije korištenje.
Predsjednik BZK “Preporod“ Sanjin Kodrić kazao je da se već uveliko pripremaju za održavanje velikog jubileja, 120. godišnjice od osnivanja, zbog čega su se i odlučili na tako veliki projekt. Riječ je o najvećem digitalizacijskom projektu kojim BZK ‘Preporod’ nastavlja već započete i otvara nove smjerove u oblasti digitalizacije i digitalne prezentacije kulturne baštine – istakao je.
Također je naveo da je krajnji cilj projekta da na jednom mjestu okupe ono što je tekstualna arhivska povijest Preporoda te je izrazio nadu da će i sa ostalim arhivima u BiH i šire, koji u svom posjedu imaju građu, potpisati slične ugovore.
Zahvaljujući tom projektu, dodao je, bit će moguća detaljnija istraživanja o Preporodu, ali i Bošnjacima te je naglasio da su sva dosadašnja istraživanja u biti nepotpuna i nedovoljna bez detaljnog i cjelovitog uvida u arhivsku građu.
Vršiteljica dužnosti direktorice Historijskog arhiva Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac pojasnila je da je digitalizacija arhivske građe veoma važna, prvenstveno zbog fizičke građe dokumenta, ali i zbog toga što će na taj način istraživači lakše doći do informacija.
Istakla je da u Historijskom arhivu trenutno postoji 189 arhivskih kutija i 42 knjige arhivske građe Preporoda od 1903. do 1949. godine, koje će ustupiti Preporodu u svrhu digitalizacije.