“Snaga ruske zastave znatno je opala, a čini se da je sigurnosni sustav diljem bivšeg sovjetskog prostora narušen”, rekao je za The Guardian Laurence Broers, suradnik u Chatham Houseu.
Ovaj tjedan, uz pozornost usmjerenu preko Crnog mora u Ukrajini, u borbama na granici između Azerbajdžana i Armenije ubijeno je oko 100 vojnika. Azerbajdžan je granatirao brojne gradove u Armeniji, a obje strane optužuju se međusobno za provokacije.
Azerbajdžan testira Rusiju
Analitičari kažu da je Azerbajdžan odlučio testirati što će se dogoditi dok se Rusija bori u Ukrajini. Rusija je tradicionalno podržavala Armeniju u njenom teritorijalnom sporu s Azerbajdžanom tijekom tri desetljeća nakon pada komunizma.
“Azerbajdžan se osjeća prilično samopouzdano u ovom geopolitičkom trenutku, a posebno sada tijekom ukrajinske protuofenzive. Čini se da je ovo apsolutno usmjereno na Rusiju koliko i na Armeniju, testirajući predanost Rusije obrani Armenije”, rekao je Tom de Waal, viši suradnik Carnegie Europe.
Rusija kaže kako je posredovala u prekidu vatre u utorak. Obje strane pristale su na raspoređivanje ruskih mirovnih snaga da bi se postiglo primirje i okončanje otvorenog rata 2020. godine. Armenija je zatražila vojnu potporu Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO), pakta uzajamne obrane kojim dominira Rusija, ali Moskva oklijeva izravno intervenirati.
“Rusija očito oklijeva zato što je prenapregnuta u Ukrajini i zato što ne želi započeti borbu s Azerbajdžanom u ovom trenutku”, rekao je De Waal.
Još jedan sukob
Sukobi su u srijedu ujutro izbili i na granici između Kirgistana i Tadžikistana. Prema lokalnim vijestima, ubijen je jedan tadžikistanski graničar, a još pet ih je ranjeno.
Iako taj incident nije izravno povezan s ratom u Ukrajini i Rusija ima tradicionalno dobre odnose s obje zemlje, analitičari kažu da je ruska invazija potpuno promijenila odnos snaga u regiji koja je godinama bila poprište ruskog, kineskog i zapadnog utjecaja te da bi to moglo Rusiju gurnuti u zapećak.
U siječnju ove godine, kada je val prosvjeda potresao Kazahstan, ruski predsjednik Vladimir Putin odobrio je raspoređivanje snaga CSTO-a predvođenih Rusijom u toj zemlji. Misija je bila kratka i nije sudjelovala ni u kakvim borbama, ali je bila dovoljna da podupre vlast predsjednika Kasim-Žomarta Tokajeva.
Uz kazahstanskog čelnika koji je dugovao Moskvi pomoć, ruske snage koje su održavale mir između Armenije i Azerbajdžana te gomilanje ruskih trupa na granici s Ukrajinom, činilo se da Putin ima više utjecaja nego ikad na bivšem sovjetskom prostoru.
Mnogo toga se razotkrilo tijekom Putinove krvave “specijalne vojne operacije” u Ukrajini, a posebno prošlog tjedna kada je brzo napredovanje Ukrajine srušilo Putinove ratne planove.
“Svjedoci smo kolapsa ugleda Rusije kao sigurnosnog pokrovitelja, što se događa i na materijalnoj razini s masivnom koncentracijom snaga na Ukrajinu, ali i na subjektivnoj razini ugleda ruskih sigurnosnih jamstava”, rekao je Broers.
Kazahstan je već razbjesnio Moskvu
U cijeloj regiji, invazija na Ukrajinu šokirala je i zabrinula ruske saveznike, ali ih je i ohrabrila da zauzmu oštriji stav prema Moskvi. Kazahstan, tradicionalno blizak saveznik, razbjesnio je mnoge u Moskvi pokušavajući ostati neutralan oko Ukrajine, odbijajući priznati teritorije pod ruskom kontrolom u istočnoj Ukrajini i obećavajući da neće pomoći ruskim naporima da zaobiđe međunarodne sankcije.
To je navelo neke u Moskvi da dovedu u pitanje suverenitet Kazahstana, uključujući bivšeg ruskog premijera Dmitrija Medvedeva, koji ga je u kasnije obrisanoj objavi nazvao “umjetnom državom”.
Ali dok je Kazahstan i dalje oprezan prema dugoročnim prijetnjama svog većeg susjeda i navodnog saveznika, postoje drugi spremni uskočiti i popuniti prazninu. U srijedu je kineski predsjednik Xi Jinping stigao u Kazahstan na, kako se smatra, svoje prvo putovanje u inozemstvo od početka pandemije.
“Nastavit ćemo odlučno podupirati Kazahstan u zaštiti njegove neovisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta”, rekao je u izjavi koja se činila djelomično zamišljenom kao prijekor Kremlju.
Xi i Putin će u četvrtak i petak prisustvovati summitu šefova država Šangajske organizacije za suradnju, labave regionalne sigurnosne grupacije, u Samarkandu u Uzbekistanu.
Očekuje se i dolazak čelnika Indije i Irana, a summit će biti prilika za Putina da pokaže kako još uvijek postoje velike svjetske sile koje simpatiziraju Rusiju. To je također prilika za zemlje u regiji da istaknu kako je Rusija i dalje snažan regionalni igrač, ali i da se dinamika moći promijenila.
U srijedu je Rusija proglasila jednu od tadžikistanskih oporbenih stranaka terorističkim pokretom, što je potez kojem se Moskva dugo opirala, a koji će pomoći diktatorskoj vladi da od Rusije zatraži izručenje bilo kojeg građanina.
“Mnoge zemlje središnje Azije shvaćaju da ih Rusija treba više nego ikad prije i sada pokušavaju izvući što više mogu”, rekao je Temur Umarov, suradnik Carnegiejeve zaklade za međunarodni mir.