Ukrajina je u teškoj situaciji
Većina analitičara saglasna je oko toga da je Ukrajina u ratu protiv Rusije u teškoj situaciji. To mišljenje osnaženo je i padom Avdijivke, što predstavlja značajan ruski uspjeh na bojnom polju. Aktuelna je i golema ofanziva kojom ruska vojska, kako tvrdi ministarstvo odbrane Ujedinjenog Kraljevstva, pokušava “rastegnuti ukrajinske snage” intenziviranjem napada širom prve linije bojišta.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao je ranije da Avdijivka ne bi pala da je Kijev dobio oružje koje nije stiglo zbog zastoja u američkom Kongresu, koji još nije odobrio veliki paket pomoći Ukrajini.
Evropski čelnici, unatoč tome što su postali glavni materijalni podupiratelji Ukrajine, ne uspijevaju popuniti prazninu u vojnoj opskrbi koju je ostavio SAD.
“Ovdje postoji velika prilika za Zapad”
Upravo se pitanje daljnjeg naoružanja Ukrajine u ovom trenutku čini ključnim. I tu bi Bosna i Hercegovina, poručio je politolog Mujanović, mogla imati ključnu ulogu. Mujanović je o potencijalu BiH pisao na X-u (Twitteru) te je kasnije redigiranu verziju objavio i na LinkedInu, poručivši kako smatra da je to pitanje od važnosti za cijelu euroatlantsku zajednicu.
“Tokom proteklih nekoliko mjeseci opetovano sam komentirao sposobnost Bosne i Hercegovine da Ukrajini osigura jako potrebne granate od 155 mm i drugo streljivo. Ovdje postoji velika prilika za Zapad da promijeni tok bitke protiv Rusije”, napisao je.
Dodaje kako snažna odbrambena industrija BiH datira iz jugoslavenskog razdoblja.
“Uoči raspada Jugoslavije BiH je, prema nekim procjenama, proizvodila oko 51 posto cjelokupnog oružja i streljiva u Jugoslaviji, koja je tada bila četvrta najveća oružana snaga u Europi”, napisao je.
“Od 2022. godine BiH izvozi oružje i streljivo u 113 zemalja”
Iznio je i izvještaj Agencije za unapređenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini. Prema tom izvještaju, kapaciteti bosanskohercegovačke vojne industrije višestruko su veći od sadašnjih zahtjeva. Zbog toga 20 kompanija koje se bave proizvodnjom oružja radi sa samo 10 posto svojih kapaciteta.
U izvještaju se navodi kako BiH izvozi naoružanje, vojnu opremu i usluge u vrijednosti od 40 do 50 miliona američkih dolara. Proizvode se, između ostalog, eksplozivi, sve vrste streljiva, minobacači, topništvo i haubice te dijelovi za tenkove ili vozila s točkovima posebne namjene.
Prema godišnjem izvještaju o izvozu i uvozu konvencionalnog naoružanja u Bosnu i Hercegovinu na osnovu ugovora Arms Trade Treaty, iz BiH je u 2022. izvezeno pet oklopnih borbenih vozila u Etiopiju, dok je Mađarska kupila 207 minobacača kalibra 120 i 82 mm. U Indoneziju su izvezena dva minobacača kalibra 120 mm. U SAD je izvezeno 676 korištenih pištolja, a izvozilo se i u Češku, Slovačku, Pakistan…
“Od 2022. godine, primjerice, BiH izvozi oružje i streljivo u 113 zemalja, u vrijednosti od nekoliko desetaka miliona dolara godišnje. Kupci tog oružja i municije su SAD, veliki dijelovi NATO-a, kao i veliki broj azijskih i afričkih država”, napisao je Mujanović.
Ukrajini su potrebne granate. Firme iz BiH iz proizvode
Objasnio je i kako su inženjeri u BiH također počeli projektirati i proizvoditi vlastite bespilotne letjelice, izrazivši sumnju da će se proizvoditi u većem broju za domaće i međunarodne potrebe u sljedećih nekoliko godina, ali naglasivši i kako očito proizvodni know-how u BiH postoji.
“Za potrebe Ukrajine najznačajnije bosanskohercegovačke kompanije vjerovatno su BNT, Pretis, Unis Ginex, Binas i Igman. Prve četiri proizvode topničke granate i njihove komponente. One mogu proizvodili ili već proizvode potrebne granate od 155 mm. Igman prvenstveno proizvodi streljačko streljivo i granate koje su također potrebne u većim količinama.
Znamo da je nešto bosanskog streljiva i oružja već u Ukrajini. O tome su izvještavali lokalni mediji, New York Times, fotografije i snimke povremeno se pojavljuju na društvenim mrežama itd. Problem je što BiH ne može izravno prodavati Ukrajini, pa sve to stiže pozadinskim kanalima u nepoznatim količinama, uz vjerovatno veće troškove nego što trebaju biti”, dodaje.
“Bosanski Srbi su još 2015. osigurali zabranu izvoza Ukrajini”
Objasnio je zašto BiH ne može izravno prodavati oružje Ukrajini.
“BiH ne može prodavati izravno Ukrajini jer su 2015. secesionisti bosanskih Srba, na inzistiranje Rusije i Srbije, uspjeli osigurati zabranu izvoza bosanskohercegovačke obrane u Ukrajinu. To im je uspjelo zbog zamršenog ustava BiH utemeljenog na Daytonskom mirovnom sporazumu, koji daje široke ovlasti protudržavnim elementima. Dakle, prodaja 1:1 ne ide (za sada), prenosi Index.hr
No, postoje načini da se to zaobiđe, što dokazuje prisutnost bosanskohercegovačkog streljiva i oružja u Ukrajini. Potrebno je da zemlje NATO-a sklope ugovore s relevantnim odbrambenim firmama u BiH u ime Ukrajine (što su Česi, izgleda, prepoznali) i tako povećaju svoju proizvodnju.
Dotaknuo se ponovo “protudržavnih elemenata u BiH”.
“Iako srpski (SNSD) i hrvatski (HDZ BiH) protudržavni elementi u BiH mogu pokušati ovo opstruirati, oni ne mogu raskinuti postojeće ugovore o izvozu, a sve gore navedene firme nalaze se u entitetu FBiH, tako da postoji bezbroj načina da se izbjegne miješanje srpskih secesionista u proces izvoza”, poručio je.
“Ovo je rijetka trostruka pobjeda”
“Za umjerena strana ulaganja u obrambenu industriju BiH (oko 100 – 500 miliona dolara), što bi uključivalo modernizaciju opreme i racionalizaciju i integraciju opskrbnih lanaca, BiH bi brzo mogla proizvoditi stotine, ako ne i tisuće granata od 155 mm za Ukrajinu dnevno. To bi se slalo legalnim kanalima (tj. kroz NATO države).
I, naravno, imajte na umu da su troškovi rada u BiH samo djelić onoga što su u ostatku Europe. Da, i Francuska može proizvesti ove granate. Ali ne radi to. A čak i ako/kada to učini, to će koštati 10 puta više nego što bi koštalo u BiH, čak i uzimajući u obzir (privremeno) lošiju logistiku u BiH”, poručio je.
Ponavlja kako bi te granate proizvedene u BiH kupovale vlade NATO zemalja preko postojećih izvoznih ugovora i slale ih u Ukrajinu, čime bi se zaobišlo pitanje zabrane izvoza iz 2015. godine.
Ističe kako se to već događa, ali i da sad praksu samo treba dovesti do prave mjere, napominjući kako se radi o rijetkoj trostrukoj pobjedi. Takvo što bi, smatra Mujanović, bilo od velike koristi Ukrajini, pomoglo bi strateškim interesima NATO-a u suprotstavljanju agresiji Rusije, ali bi također pomoglo u podizanju domaće proizvodnje u BiH, odnosno ojačalo bi domaće odbrambene kapacitete u zemlji.
“U Ukrajini je ugrožena sigurnost cijele euroatlantske zajednice. Previše vremena i krvi već je potrošeno na whataboutism, posebno unutar EU. Svima nam treba Ukrajina za pobjedu. Sredstva za pobjedu postoje, u ovom slučaju u BiH. Samo nam treba volja za djelovanje”, zaključio je Jasmin Mujanović.