Politika

Rahimić pozvao na sastanak zbog otkaza u Komunalnom, Kordić uzvratio: Prvo ću razgovarati sa svakim od radnika pojedinačno

Predsjednik Gradskog vijeća Mostara Đani Rahimić pozvao je na zajednički sastanak otpuštene radnike, v.d. direktoricu Jadranku Senkić, predsjednicu Nadzornog odbora i gradonačelnika Marija Kordića, tražeći preispitivanje odluka o otkazima u JP Komunalno i utvrđivanje eventualne odgovornosti.

FOTO: BRANKA SOLDO
FOTO: BRANKA SOLDO

Rahimić je poručio da je sastanak sazvao postupajući po zaključku Gradskog vijeća, a nakon, kako tvrdi, ozbiljnih nalaza inspekcije rada.

“Inspekcija rada je tokom postupka utvrdila brojne nepravilnosti učinjene od strane v.d. direktorice Jadranke Senkić. U nalazu je jasno konstatovano da poslodavac nije dokazao da su radnici odbili bilo kakvu radnu obavezu”, naveo je Rahimić.

Dodao je da smatra kako je potrebno “smiriti tenzije, sjesti za sto i situaciju riješiti u korist radnika”, ističući da u ovom slučaju “nema ni pobjednika ni gubitnika.”

Međutim, uslijedio je brz odgovor gradonačelnika Mostara Marija Kordića, koji je odbio da se odmah uključi u zajednički sastanak.

“Prije nego što se uključim u bilo kakav zajednički sastanak, želim razgovarati sa svakim od 22 djelatnika pojedinačno”, poručio je Kordić.

On je naveo da su individualni razgovori zakazani već od sutra u 8 sati i da se neće otkazivati niti mijenjati zbog naknadno sazvanog kolektivnog sastanka.

Kordić je naglasio da svaki radnik zaslužuje priliku da “iznese svoju stranu priče bez pritiska kolektiva, politike ili bilo čijeg utjecaja”, te dodao da na razgovor, ukoliko želi, može povesti i svog advokata.

Istakao je da postoje “ozbiljne indicije, ali i konkretni dokazi” da su na dio djelatnika vršeni pritisci. Kao primjer naveo je dopis jednog radnika koji je zatražio premještaj u drugu radnu jedinicu upravo zbog pritisaka kojima je bio izložen.

Posebno je naglasio da je i sam predsjednik Gradskog vijeća ranije javno izjavio kako je “vidljivo da su djelatnici otpušteni zbog teške povrede radne obaveze, a ne zato što su Bošnjaci”, ocijenivši da je time potvrđeno da se “danima stvarao politički narativ o nacionalnoj diskriminaciji, iako se postupak temelji na povredama radnih obaveza”.