Prema osporenim zakonima, zaostavština bez nasljednika u pravu poznata kao ošasna ili kaduktna imovina – automatski postaje vlasništvo entiteta, pri čemu se entitet ne može odreći takvog naslijeđa. Ademović ističe da je ovaj institut inače općeprihvaćen kako imovina ne bi ostala ničija (res nullius), ali naglašava da zakonodavac u RS-u nije predvidio izuzetke za žrtve genocida i ratnih zločina.
Podsjećajući na presude međunarodnih sudova i Suda BiH koje su potvrdile odgovornost Vojske i MUP-a RS-a, kao i političkog i vojnog vrha za genocid i udruženi zločinački poduhvat, on upozorava na nepravdu da imovina ubijenih i stradalih prelazi u ruke institucija čije su strukture učestvovale u tim zločinima.
“Kao rezultat takvih zločina mnoge porodice su ostale bez nasljednika, a zakonodavac u RS-u predvidio je da imovina čak i ovih porodica, kao ošasna ili kaduktna imovina pripada entitetu. Takvo postupanje i nepredviđanje izuzetka za žrtve genocida i drugih ratnih zločina, protivno je opštim moralnim, etičkim, ljudskim ali i pravnim principima, te samim tim odredbama Ustava Bosne i Hercegovine ali i odredbama Konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, te Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida”, istakao je Ademović.
Upozorava da ovakav automatski prijenos imovine vrijeđa dostojanstvo žrtava i krši osnovno načelo međunarodnog prava ex injuria jus non oritur (iz nepravde ne nastaje pravo).
“Pored toga, ovakvo normiranje predstavlja kršenje osnovnih principa predviđenih Preambulom Ustava Bosne i Hercegovine, nije u skladu sa međunarodnim standardima, te krši druge odredbe Ustava Bosne i Hercegovine. Ovakvo normiranje također krši i pravo na imovinu iz člana II/3 k) Ustava Bosne i Hercegovine, te člana 1. Protokola uz Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda (‘Prvi protokol’), te nije ni u skladu s duhom Dejtonskog mirovnog sporazuma i Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida”, poručio je.
Zbog toga je od Ustavnog suda zatražio da utvrdi neusklađenost spornih odredbi s Ustavom BiH, ostavi Narodnoj skupštini RS-a rok od šest mjeseci za njihovo usklađivanje, ili u suprotnom donese odluku kojom one prestaju važiti.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.