Kroz hrišćanstvo su se do danas očuvala mnoga vjerska vjerovanja o biljkama, poput onog da se hrast ne sječe i da se za Božić unosi grana, prenose Novosti.
Na krov kuće stavlja se čuvarkuća ili, pak, perunika, jer štiti od groma. Blizu kuće se ne sadi bagrem, jer mu je staro ime bilo nerod. Takođe, bagrem ne treba kalemiti.
Ukoliko je neko drvo isječeno jer se osušilo, ili je korenje počelo da uništava temelje kuće, možda je vrijeme da se preoblikuje dvorište i da se prednost da biljkama koje su poštovali naši preci.
Orah u dvorištu donosi nesreću i smrt. Orahovo drvo nije dobro u blizini kuće, kako zbog žila, tako i zbog sjenke koja pada na kuću. Ako možete nemojte nikad da ga sadite blizu kuće.
Nije dobro sjediti u hladovini orahovog drveta. Orah i dudovi na okućnici – ovdje su svi ukućani izumrli.
Prvo treba zasaditi drveće i žbunje, a onda i cvjetnice.
Hrast lužnjak je najljepši ukras koji dvorište može da ima, jer je krošnja lijepo razgranata i pravi “debeo” hlad. Prija mu blizina vode, a ovo sveto drvo simbol je dugovječnosti.
Lipa je za Slovene bila sveto drvo, jer su cvjetovi ljekoviti. Lipa pčelama daje dobru pašu, a medovina je bila glavni izvor slasti za Slovene. Lipov ugalj prečišćava vodu. Međutim, lipa se sadi sa strane, blizu, ali ne i iznad garniture za sjedenje.
Glog je ljekovit za srčana oboljenja, a ujedno i najmoćnije sredstvo protiv vampira i demona. Ovo je žilav, listopadni žbun koji može da bude bijel, crn ili crven, a bobice se beru kada sazriju i prave se džemovi, čaj, sok… Idealan je da se oblikuje i kao živa ograda, a prilikom sađenja treba dodati kreč u sadnu rupu.
Dren prvi cvjeta u proljeće, a zrele plodove daje u jesen. Drenom se kuće kite za Đurđevdan jer je simbol zdravlja, a za Bogojavljenje se daje deci da pojedu drenov cvijet da bi bili, otporna na bolesti.
Jabuka je omiljeno voće, ne jedu se prije Petrovdana i važan su svadbeni detalj. Srbi su oduvijek kalemili jabuke, a ko to nije radio, nije smeo da ih sječe. Domaća sorta petrovača ima bujno okruglo stablo i plod sazrijeva u julu.
Šljivu su Balkanci gajili i u postojbini i od tada je sačuvana najkvalitetnija sorta za sušenje, požegača. Pokožica sadrži najkvalitetnija etarska ulja.