Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva kazao je za HRT kako je ove godine žetva rekordna, a radi se i do 10 tona po hektaru.
– Ovo je takozvana „pšenična godina”. Povoljno zimsko razdoblje je spriječilo nastanak bolesti, a isto tako, dosta oborina tijekom proljeća utjecalo je na prinose, ali i agrotehnika koju poljoprivrednici primjenjuju, naglasio je.
Apelirao je da se siju što kvalitetnije sorte pšenice.
– Cijena pšenice se rangira prema pravilniku koji definira proteinsku vrijednost, ali i postotak primjesa, odnosno hektolitarsku masu. Ove je godine hektolitar bio izuzetno dobar, preko 80. ali je sinteza proteina izostala u razdoblju pojačanih visokih temperatura i to svrstava pšenicu u niži cjenovni razred, kazao je.
Na pitanje kolika je cjenovna razlika između prve i četvrte kategorije pšenice, Majdak je kazao kako razlika ide i do 4-5 posto.
– Mi uvozimo iz Austrije i Mađarske visoko proteinsku pšenicu, odnosno brašno, u nedostatku naše visoko kvalitetne pšenice, rekao je.
Naglašava kako je država ove godine krenula sa sufinanciranjem certificiranog sjemena soje, a nastavit će se sa sufinanciranjem ozimih žitarica, što će utjecati na kvalitetu kupovnog sjemena.
– Sufinancirali smo i proljetnu sjetvu s preko 20 miliona eura kako bi naši poljoprivrednici imali što rentabilniju sjetvu, a time i smanjili njihove inpute u poljoprivredu, istaknuo je Majdak.
S obzirom na visoke prinose, postavlja se pitanje zašto ne bismo imali i jeftiniji kruh?
“Cijena hljeba ne ovisi samo o pšenici”
Majdak je kazao kako to ne ovisi samo o pšenici kao sirovini, zato što je ona 20 posto u formiranju cijene finalnog proizvoda.
– Na to utječe i pekarska industrija, cijena energije i radne snage, naglasio je.
Majdak je kazao kako Hrvatska uvozi brašno i tjesteninu. Uvoz dijela pekarskih proizvoda se povećao u posljednje tri godine.
– Do početka srpnja ove godine, izvezli smo milijun i pol tona žitarica, najviše kukuruza, a to se vraća u hrvatsku s finalnim proizvodom. Vanjskotrgovinska bilanca je u korist sirovinskog dijela, a preradbeni dio nam je ispod 50 posto, istaknuo je.
Što se tiče cijene kruha, Hrvatska je na sredini u EU, a zemlje koje imaju izuzetno visoku ratarsku proizvodnju su po cijenama kruha ispod nas.
– Izlaz je u pekarskoj i mlinarskoj industriji, odnosno u smanjenju troškova u dijelu proizvodnje, pojasnio je.
Majdak naglašava kako će proizvodnja hrane biti nezamisliva bez navodnjavanja s obzirom na klimatske promjene. Dodaje kako se u Hrvatsko navodnjava samo 2,5 posto poljoprivrednih površina, što je, kako kaže, jako malo za suvremenu poljoprivredu.