Znanstvenici su otkrili da su osobe koje se pridržavaju MIND prehrane, kombinacije mediteranske i DASH prehrane, imale znatno manji rizik od razvoja Alzheimerove bolesti i sličnih oblika demencije.
“Naši rezultati potvrđuju da zdravi prehrambeni obrasci u srednjim i kasnijim godinama života, kao i njihovo poboljšanje tijekom vremena, mogu pomoći u prevenciji Alzheimerove bolesti i srodnih demencija”, rekla je autorica studije, profesorica Song-Yi Park sa Sveučilišta Hawaii u Manoi.
“To znači da nikada nije kasno za prelazak na zdravu prehranu kako bi se smanjio rizik od demencije.”
Istraživači su utvrdili da se rizik može smanjiti za 25 posto ako se osoba deset godina pridržava ove prehrane.
Što je MIND dijeta?
MIND dijeta kombinira dvije poznate prehrane, mediteransku, koja je povezana sa zdravljem srca i dugovječnošću, i DASH dijetu, razvijenu za snižavanje krvnog tlaka. MIND je akronim za Mediterranean–DASH Intervention for Neurodegenerative Delay.
Ova prehrana, usmjerena na zdravlje mozga, stavlja naglasak na cjelovite žitarice, lisnato zeleno povrće, bobičasto voće, mahunarke i orašaste plodove. Također potiče umjeren unos drugog povrća, ribe, morskih plodova, peradi i maslinovog ulja. S druge strane, preporučuje ograničavanje crvenog mesa, vina, brze hrane, pržene hrane, maslaca, margarina, peciva i slatkiša.
O istraživanju
Znanstvenici su analizirali podatke gotovo 93.000 odraslih osoba u SAD-u, u sklopu Multiethnic Cohort studije. Sudionici su u vrijeme početka istraživanja, 1990-ih, imali između 45 i 75 godina te su dali podatke o svojim prehrambenim navikama. U desetljećima koja su uslijedila, više od 21.000 sudionika razvilo je Alzheimerovu bolest ili srodne poremećaje.
Prema rezultatima, oni koji su se najdosljednije pridržavali MIND dijete imali su devet posto manji ukupni rizik od razvoja demencije. Taj je učinak bio još izraženiji, oko 13 posto, kod Afroamerikanaca, Latinoamerikanaca i bijelaca.
“Otkrili smo da je zaštitni učinak zdrave prehrane na rizik od demencije bio najsnažniji kod Afroamerikanaca, Latinoamerikanaca i bijelaca, dok kod azijskoameričke populacije nije bio toliko izražen, a kod starosjedilačkog havajskog stanovništva pokazao se slabijim”, istaknula je Park. “Zato bi bilo korisno pristupiti različitim etničkim skupinama s prilagođenim prehrambenim smjernicama.”
Jedan od ključnih zaključaka studije je da su osobe koje su tijekom vremena poboljšale svoju prehranu prema načelima MIND dijete imale 25 posto manji rizik od demencije u usporedbi s onima kod kojih se pridržavanje prehrane smanjilo. Ova je povezanost bila prisutna u svim dobnim i etničkim skupinama, što dodatno potvrđuje korisnost promjene prehrane, bez obzira na životnu fazu.
Znanstvenici napominju da i kulturne razlike u prehrambenim navikama mogu utjecati na učinkovitost MIND dijete.
Iako azijskoamerička populacija općenito ima nižu stopu demencije, njihove tradicionalne prehrane možda već sadrže zaštitne komponente koje MIND dijeta ne obuhvaća. Park je naglasila kako je potrebno dodatno istražiti ove razlike i provesti kliničke studije koje bi potvrdile ova zapažanja, kao i razviti prehrambene preporuke koje su prilagođene različitim kulturama.