Šigeloza ili bacilarna dizenterija je samoograničavajući enterokolitis koji se manifestuje kao akutni dijarejalni sindrom, kaže dr Danka Purtić KljajićŠigeloza ili bacilarna dizenterija je samoograničavajući enterokolitis koji se manifestuje kao akutni dijarejalni sindrom, kaže dr Danka Purtić Kljajić.
Bakterije roda Shigella – šigela su otkrivene 1897. godine tokom velike epidemije dizenterije u Japanu, a oboljenje izazvano šigelama se zove šigeloza ili bacilarna dizenterija.
Šta je šigeloza ili bacilarna dizenterija?
– Šigeloza ili bacilarna dizenterija je samoograničavajući enterokolitis koji se manifestuje kao akutni dijarejalni sindrom. Rezervoar infekcije je čovjek – oboljela osoba ili kliconoša, a izvor infekcije direktan kontakt sa inficiranom osobom, uključujući i seksualan kontakt među muškarcima koji imaju seksualne odnose sa muškarcima, zatim hrana, voda za piće i voda za rekreaciju kontaminiranu fecesom inficirane osobe – objašnjava dr Danka Purtić Kljajić.
Dodaje da značajnu ulogu u prenosu imaju i insekti kao mehanički vektori, s obzirom na malu infektivnu dozu u širenju šigeloze.
Simptomi šigeloze
Kliničku sliku šigeloze, karakterišu vodenasta dijareja sa većim brojem tečnih stolica i do 20 dnevno.
– Stolice su male zapremine a može i da pređe u krvavu dijareju. Mogu da se jave i jaki bolovi u stomaku i grčevi u stomaku sa nagonom na defekaciju (tenezmi, nagon za pražnjenjem), kao i povišena tjelesna temperatura. Simptomi bolesti prolaze spontano nakon 4 do 8 dana. U težim oblicima, šigeloza može trajati nekoliko nedjelja uz pojavu komplikacija – objašnjava dr Danka Purtić Kljajić za “Blic zdravlje”
Inkubacija i put prenosa šigeloze
Bacilarna dizenterija prenosi se fekalno-oralnim putem, a inkubacija, od momenta zaraze do pojave prvih simptoma je od 12 sati do 4 dana.
Liječenje šigeloze
Liječenje je uglavnom simptomatsko i podrazumeva nadoknadu tečnosti i elektrolita.
– Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) sve osobe sa simptomima krvave dijareje treba da primaju antibiotsku terapiju prema antimikrobnoj osjetljivosti uzročnika – kaže dr Danka Purtić Kljajić.
Prema riječima naše sagovornica, u razvijenim zemljama šigeloza nije česta bolest:
– 99 odsto slučajeva šigeloze se javlja u zemljama u razvoju u kojima ona predstavlja zdravstveni problem od velikog značaja.
Prevencija šigeloze
Prevencija šigeloze podrazumijeva:
redovno pranje ruku vodom i sapunom, obavezno nakon defekacije, kao i prije pripreme i konzumiranja hrane
poboljšanje higijenskih uslova
adekvatnu sanitaciju (bezbjedno odlaganje i uklanjanje fecesa)
zaštita pijaće vode i vode za rekreaciju od kontaminacije fecesom
izolacija i prijavljivanje oboljelih i otkrivanje kliconoša