Izgledi su da to neće ići baš lako, pogotovo tamo gdje nema novca.
Tako u Goraždu kantonalni ZZO snosi troškove terapija za četiri pacijenta u mjesečnom iznosu od 21.500 maraka, dok su u mnogo jačem ZZO Sarajevo osigurali dodatnih pet miliona za umanjenje liste čekanja.
Uznemireni smo
Bilježe se i inicijative pojedinca unutar sistema. Kako su to u Sarajevu bili delegati Doma naroda FBiH Vibor Handžić, Belma Kapo i Aljoša Čampara, sada u Unsko-sanskom kantonu inicijativu nosi dr. Emir Šabić, koji je u Skupštini USK-a zatražio da se formira interventni fond za onkološke pacijente, a uz njega stoje udruženja i dr. Mustafa Hamami, načelnik Onkološkog odjela u Bihaću. ZZO USK-a daje punu podršku ovakvim inicijativama, najviše zbog dobrobiti pacijenata, mada mi nismo u stanju taj problem riješiti u okviru našeg budžeta, kaže nam Enesa Hrustanović iz ZZO-a USK-a.
Zavod postupa u okviru zakona, a kroz jasno definisanu suradnju sa Federalnim fondom solidarnosti. Prema podacima federalnog ZZOiR-a, na listi čekanja Federalnog fonda solidarnosti je 1.299 onkoloških pacijenata iz cijele Federacije, od čega je njih 69 iz Unsko-sanskog kantona.
Odlukom o izdvajanju sredstava u Fond solidarnosti definirane su stope za usmjeravanje doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje i to 89,9 na propisane račune Zavoda zdravstvenog osiguranja kantona od ukupno obračunatog iznosa i 10,2 posto na račun izdvojenih sredstava Fonda solidarnosti Federacije BiH Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH.
Na taj se način prikuplja 50 posto budžeta, dok je preostalih 50 posto dužna osigurati Vlada Federacije BiH.
– Budući da je liječenje onkoloških pacijenata nadležnost federalnog Zavoda osiguranja i reosiguranja, u budžetu ZZO-a USK-a za 2024. nemamo planirana sredstva za tu namjenu (osim propisanih 10,2 posto sredstava uplaćenih po osnovu doprinosa). Ipak, svjesni specifičnosti situacije u kojoj federalna Vlada, iako je bila u obavezi, godinama nije uplaćivala sredstva na račun Fonda solidarnosti, zbog čega su liste čekanja i nastale, ZZO USK-a će, u suradnji sa Ministarstvom zdravstva, rada i socijalne politike USK-a, sagledati mogućnosti kako bi se našim osiguranicima pružila adekvatna i blagovremena zdravstvena usluga, odgovoreno nam je iz uprave ZZO-a USK-a.
Kontaktirali smo i članove udruženja onkoloških pacijenata iz USK-a, koji su prije inicijative razgovarali sa dr. Emirom Šabićem, pa su se dogovorili da ne istupaju u javnosti iz dva razloga.- prenosi Oslobođenje.
Prvi i najvažniji je da se ne uznemiravaju pacijenti koji su već razočarani ovom pričom, pogotovo dugim listama, a koje još nazivaju i listama smrti. Drugi razlog je taj što bi, čak i ako se uspije na nivou kantona pomoći ovim pacijentima, Federalni fond solidarnosti, te Vlada FBiH vidjeli priliku da problem skinu sa sebe, iako je to njihova dužnost i obaveza.
– Nas ima sedam udruženja u kantonu, očekujemo da nam se izađe u susret. Imamo čvrsto obećanje, ali oni traže način kako da to pravno premoste. Mi smo uznemireni nakon što je to riješio Sarajevski kanton i ne možemo se predati, nadajući se samo sa federalnog nivoa da to riješe, a 69 pacijenata čeka na listi. Imamo novi problem, jer je i lijek za ginekološke karcinome skinut sa liste, pa i to tražimo, rekli su nam iz ovih udruženja.
Strah i nada, popraćeni strpljivošću članova najbrojnijih udruženja onkoloških pacijenata, trebaju dovesti bar do privremenog rješenja. Kako su nam i sami pacijenti kazali, neće to biti trajno rješenje, već samo “premošćavanje muke”.
Interventna uplata
Doktora Šabića pitali smo kada očekuje da bi njegova inicijativa mogla biti usvojena, s obzirom na to da je dobio podršku ne samo udruženja nego i ZZO-a USK-a i premijera USK-a Nijaza Hušića.
– Intenzivno radimo na tome da iz budžeta USK-a obezbijedimo interventna sredstva, kojim bi se skinulo svih 69 pacijenta iz USK-a sa liste čekanja. Već smo nešto pregovarali, vjerovatno nećemo morati ni praviti rebalans budžeta i nadamo se najboljem, kazao nam je dr. Šabić.
Iz sarajevskih udruženja, koja koordiniraju aktivnosti sa onim iz drugih kantona, ne vide svrhu da se oglašavaju u medijima. Poručuju da donosioci odluka trebaju raditi svoj posao, a pacijenti imaju za reći samo jedno – dajte nam lijek.