Politika

Održan vanredan sastanak u Sarajevu: Urgentno djelovati i mijenjati postojeća zakonska rješenja

U Parlamentarnoj skupštini BiH održan je vanredni sastanak ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Sevlida Hurtića s predstavnicima Sigurne mreže BiH, mreže nevladinih organizacija u okviru kojih djeluju sigurne kuće za žrtve rodno zasnovanog nasilja, nakon čega je održana i konferencija za novinare. Rečeno je da su dogovorili određene zaključke i smjernic.

FOTO: N1
FOTO: N1

Sevlid Hurtić, državni ministar za ljudska prava i izbjeglice rekao je da su odlučni ići dalje i vršiti pritisak, kako se ne daj Bože, ne bi desila opet ista stvar.

“Želim da pošaljem poruku kao čovjek, ministra, i suprug svim onima koji su maltretirani u porodici da kada se odluče da izađu iz te kuće, potraže bezbjednost i pomoć, da se ne vrate i da idu dalje, da se tom nasilniku ne vrate, i idu dalje, jer on će se lomiti i pokušavati da je vrati nazad, jer kad se vrati onda, zaključili smo, nastupa pakao za tu ženu i dijete”, rekao je Hurtić.

Aida Behram, izvršna direktora organizacija “Žene sa Une” iz Bihaća istaknula je da je tolerancija na rodno zasnovano nasilje prema ženama u bh. društvu, kako u porodici, tako i na radnom mjestu, a naročito kad je u pitanju femicid, kao sto je zadnji slučaj iz Gradačca, zahtjevaju urgentnost donošenje novih i provođenja postojećih pravnih propisa, a u skladu sa preporukama Vijeća Evrope za provedbu Istanbulske konvencije.

“Donijeli smo nekoliko zaključaka i usaglasili se da je potrebno urgentno djelovati u smislu mijenjanja postojećih zakonskih rješenja, naročito kad je u pitanju FBiH, i kada je u pitanju zbrinjavanja žena i djevojčica u zbrinjavanje sigurnih kuća. Razgovarali smo i o tome da li su sigurne kuće otvorene za sve žene”, rekla je Behram.

Gorica Ivić iz Fondacije “Udružene žene” iz Banjaluke podcrtala je da je donošenja zakona i normativa neophodno i bez njih ne možemo postupati, ali ukoliko se zakoni ne budu provodili, ukoliko se pojedinci ne budu pozvali na odgovornost u ovakvim slučajevima, boji se, kaže, da ćemo i dalje imati isto ili slično postupanje.

“Femicid kao ubistvo žene je kraj. Žene više nema. Sve se trebalo uraditi kako ne bi došlo do ovoga. Imali smo slučajeve dugogodišnjeg nasilja u porodici, gdje dođe do ubistva žena i krivično djelo nasilje u porodici dođe na sud tek godinu dana nakon ubistva žene. Nasilje u porodici nije problem samo nevladinih organizacija, niti jedne institucije, već svih u lancu zaštite, a problem društva u konačnici”, naglasila je Ivić.

Ingrid McDonald, rezidentna predstavnica UN-a u BiH smatra da je najtragičnije da su se mogla ova događanja spriječiti. Osvrnula se na posljednju statistiku i kazala da je 60 žena stradalo kao žrtva femicida, a 85 posto žena ne prijavljuju nasilje policijskim organima.

“Tri godine je na čekanju zakon da bude usvojen u FBiH. Ništa od ovog nije izmišljanje tople vode, to su stvari koje zahtjevaju političku volju”, poručila je McDonald.

Samra Filipović Hadžiabdić iz Agencije za ravnopravnost polova BiH pozvala je predstavnike iz RS da daju svoje predstavnike u Odbor za praćenje Istanbulske konvencije jer je to jedna od preporuka koja se mora ispoštovati.

“Kao potpisnici Istanbulske konvencije, država, što znači predstavnici svih institucija, moraju u ovom slučaju postupati sa dužnom pažnjom, to im je obaveza”, poručila je Filipović Hadžiabdić.