Osim delegacije KS, počast su odali i članovi porodice, brojne delegacije izvršne i zakonodavne vlasti sa svih nivoa, strane diplomate.
Kako je danas istaknuto, radi se o najistaknutijem političaru u novijoj bosanskohercegovačkoj historiji, koji je iza sebe ostavio mnoga dobra, zbog kojih se spominje i spominjat će se uvijek.
“Biti čovjek je velika stvar, a još je važnije ostati čovjek, zadržati ljudsku nit, merhamet i solidarnost s drugima, pa i na svoju štetu. Rahmetli Alija Izetbegović je u tome i uspio, i to u najtežim trenucima svog života, ostao je dosljedan cilju da istina i pravda uvijek pobijede, te nikad nije gubio nadu u bolje sutra”, poručeno je danas na obilježavanju godišnjice.
Kao predsjednik Predsjedništva RBiH, Alija Izetbegović nosio je teret i odgovornost vrhovnog komandanta oružanih snaga svoje zemlje. Insistirao je na poštivanju međunarodnih konvencija i ratnog prava, i posebno na zaštiti civilnog stanovništva i kulturnih i vjerskih objekata, a suprotstavljao se, čak i u teškim ratnim uslovima, bilo kakvoj cenzuri i ograničavanju prava na mišljenje i slobodu govora.
Nastavio je učestvovati u pregovorima o miru, uprkos svim vojnim i političkim pritiscima i međunarodnom embargu na uvoz naoružanja.
Ostao je dosljedan principu slobode i opredijeljenju za cjelovitu Bosnu i Hercegovinu u kojoj niko neće biti progonjen zbog vjere, nacije i političkog uvjerenja.
Zahvaljujući njegovim principijelnim stavovima i hrabrom otporu bosanskih branitelja, Bosna i Hercegovina je stekla prijatelje i podršku i na Istoku i na Zapadu.
Rat je okončan usvajanjem “Okvirnog sporazuma za mir u BiH” u Daytonu u novembru 1995. godine. Kreator Sporazuma, američki diplomata Richard Holbrooke rekao je da Bosna i Hercegovina ne bi opstala da nije bilo Alije Izetbegovića.
Alija Izetbegović je umro 19. oktobra 2003. godine, a ukopan je na Šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu.