Ambasadori su se sastali u subotu kako bi razgovarali o mehanizmu Komisije za korekciju tržišta, za koji Bruxelles kaže da će ograničiti pretjerana poskupljenja plina. Prema prvobitnom planu Komisije, gornja granica bi bila uvedena kada cijene na evropskoj referentnoj vrijednosti za veleprodajno trgovanje plinom nizozemskom TTF-u – dostignu 275 eura po megavatsatu tokom dvije sedmice, ako su te cijene više od 58 eura po MWh veće od cijene ukapljenog prirodnog plina na svjetskom tržištu, piše Politico.
No zemlje su i dalje oštro podijeljene oko plana, dok Evropska središnja banka za njega kaže da bi mogao “ugroziti financijsku stabilnost u evrozoni”.
Posljednji kompromis Vijeća, u koji je također Politico imao uvid i koji je datiran 9. decembra, predlaže smanjenje gornje granice na 220 eura po MWh tokom pet dana i 35 eura po MWh iznad globalnih cijena LNG-a.
Ali to nije bilo dovoljno za Belgiju, Bugarsku, Grčku, Hrvatsku, Latviju, Italiju, Litvu, Maltu, Poljsku, Rumuniju, Sloveniju i Slovačku. Te su zemlje, kojih ima dovoljno da formiraju blokirajuću manjinu i potkopaju dogovor, zahtijevale da se gornja granica još znatno smanji, na 160 eura po MWh s rasponom od 20 eura po MWh, pokazuje dokument.
Oni također žele da se mjera ne primjenjuje samo na trgovanja mjesec unaprijed. Ali to je nešto što su neke zemlje koje su skeptičnije prema ograničenju cijena, poput Njemačke, Nizozemske, Austrije, Danske, Estonije i Luksemburga, rekle da je “crvena linija”, rekao je jedan diplomat.
Ambasadori bi se ponovo trebali sastati danas kako bi dalje raspravljali o toj mjeri, uoči vanrednog vijeća sutra.