Do spora je došlo zbog toga što se Kina suočava s ozbiljnim problemima s električnom energijom nakon suša i ograničenja povećanja domaće proizvodnje ugljena, a Rusija pokušava nadoknaditi pad svoje valute, što je naštetilo prihodima od izvoza.
Jedan je stručnjak za Newsweek rekao da Kina pokazuje tvrdoglav pregovarački pristup oko zahtjeva Rusije te da je u jakoj poziciji.
Zapadne sankcije Rusiji, koje su uslijedile nakon invazije na Ukrajinu, natjerale su Moskvu da se okrene drugim tržištima, pri čemu je Rusija zemlje označavala kao ‘prijateljske‘ i ‘neprijateljske‘. Putin je u martu tokom posjeta kineskog kolege Xi Jinpinga Moskvi hvalio jake veze Moskve i Pekinga.
Izvan ekonomske unije drugih bivših sovjetskih država, predvođene Moskvom, Kina je bila najveće tržište za ruski izvoz električne energije 2022. godine te je primila rekordnih 4,7 milijardi kWh, izvijestila je ruska državna novinska agencija Tass.
Inter RAO je rekao da bi nove izvozne carine koje su na snagu stupile 1. oktobra značile da će se podići cijene električne energije za 7 posto za kupce u Kini, ali i u Mongoliji, Azerbajdžanu i odcijepljenoj gruzijskoj regiji Južnoj Osetiji.
Moskva je u rujnu najavila da će te izvozne carine biti povezane s tečajem rublje na određenu robu između 4 i 7 posto, ako je jedna rublja manja od 80 za američki dolar.
U utorak se ruskom valutom trgovalo po 99 američkih dolara. Nafta i plin su bili među ruskim izvoznim artiklima koji su izuzeti od povećanja cijena.
U kolovozu su ruske poslovne novine Kommersant izvijestile o tome kako je predstavnica Inter RAO-a Alexandra Panina rekla da bi, ako cijena bude odbijena, to moglo potpuno prekinuti opskrbu električnom energijom.
“Razgovori s Kinom se nastavljaju”, rekao je predstavnik Inter RAO-a za Reuters i dodao:
“Od danas počinjemo s djelomičnim ograničenjima”.
Mongolija je pristala na ruski rast cijena.
Kineske energetske kompanije i država oduvijek su poznate kao tvrdoglave i vrlo strpljive u energetskim pregovorima s Rusijom, rekao je geopolitički analitičar i energetski stručnjak iz Berlina, Thomas O‘Donnell.
“Kina je imala velike koristi od pritiskanja Rusije kada je bila u škripcu s izvozom nafte i plina”, rekao je za Newsweek i dodao da je Peking dobio povoljne cijene plina iz cijevi i jeftiniju naftu nakon Putinova gubitka europskog tržišta zbog sankcija.
“Ruski državni izvozni monopol električne energije ne može ostvariti profit, ili je on vrlo mali, s porezom na izvoz od 7 posto. Stoga mora zahtijevati veće stope od svog najvećeg kupca, Kine, i nekih drugih kupaca”, objašnjava O‘Donnell.
Rekao je i da kineski otpor plaćanju viših stopa za uvoz ruske električne energije sugerira da bi se s obzirom na krizu energetskog sektora u Kini, Kina mogla okrenuti uvozu LNG plina za proizvodnju.
“Za razliku od prošle zime, kada su još na snazi bile neke blokade zbog Covida, preprodavanje isporuke LNG-a je uvelike koristilo Europi. To bi se moglo promijeniti ove zime pa Europa možda neće imati takvu sreću da osigura dovoljno prirodnog plina koji nije ruski”, rekao je, prenosi Jutarnji