Kultura

Nirha Efendić, književnica i profesorica: KOPČA me je obilježila doživotno

Jedna od knjiga koju, uistinu, vrijedi pročitati jeste roman „Kopča“ autorice Nirhe Efendić.

Nirha Efendić
FOTO: E. MURAČEVIĆ

Radi se o projektu dokumentarističke, autobiografske proze sa elementima fikcije, koja se bavi nestankom oca i brata autorice u genocidu u Srebrenici, zapisao je Faruk Šehić, urednik ovog vrlo vrijednog djela.

Istakao je to kako je knjiga ispričana toplim i iskrenim glasom nekoga koga je ova tragedija obilježila doživotno. Ovo je jedna od onih knjiga koje su potrebne i žrtvama i preživjelima Srebrenice kao i nama koji to nismo doživjeli.

-Roman „Kopča“ sam pisala kao preživjela žrtva genocida u Srebrenici koja je pokušala to svoje iskustvo djeteta, od tada 13 godina, koje je prošlo sav taj pakao progon, genocid, egzodus i poračje opisati i staviti između korica knjige, kaže Nirha Efendić.

Naslovna strana knjige Kopča autorice Nirhe Efendić
FOTO: NASLOVNA STRANA KNJIGE KOPČA AUTORICE NIRHE EFENDIĆ

-Bio je ovo veliki zadatak koji sam sebi stavila na pleća. Realizacija ovog projekta trajala je skoro 30 godina. Htjela sam prije toga da čujem i iskustva mnogih drugih koji su prošli sličnu torturu. Sretnas sam, što su majke, uprkos svemu kroz šta smo prolazili, uspjele odgojiti djecu koja su danas intelektualci, inžinjeri, profesori, umjetnici i drugi čestiti radnici koji širom Svijeta pronose istinu o onom šta nam se dešavalo. Niko nije čuo ni za jednu osvetu koju su učinili stradalnici genocida u Srebrenici a koja bi ukaljala obraz naših majki. U našim srcima je samo časna i čestita borba i obrazovanje. Naslov „Kopča“ je simbolika, neka spona između nas i njih. Ja sam glas dala svom ocu i bratu koji više nisu tu i to se jedino može nazvati fikcijom u ovoj dokumentarnoj knjizi. Kopča je i predmet po kojem sam ja identificirala svog oca u masovnoj grobnici.

Inače, doktorica Nirha Efendić, rođena je u Zvorniku 1979. godine. Kustos je za usmenu poeziju Etnološkog odjeljenja Zemaljskog muzeja BiH i profesor na Muzičkoj akademiji na predmetu folklor. Diplomirala je na Odsjeku za orijentalnu filologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu a zatim i doktorirala iz oblasti književno-historijskih nauka.

Autorica je više desetina stručnih i naučnih članaka,u domaćim i međunarodnim časopisima, poglavlja o sevdalinci: „The Sevdalinka, as Traditional Bosnian Love Song“ koje je priredila za Oxford „Handbook of Slavic and EasEuropean Folklore“, kao i dvije istraživačke studije: „Bošnjačka usmena lirika-kulturnohistorifski okviri geneze i politička obilježja“ i „Sevdalinka-od prve vijesti do savremenih pjevačaica“ te priređivačica zbirke usmenih lirskih i lirskonarativnih pjesama „Naradne umotvorine iz Dervente i okoline“. Članica je nekoliko međunarodnih udruženja iz oblasti etnolgije, antropologije, folkloristike, te etnomuzikologije. Radovi su joj objavljivani na bosanskom, engleskom, hrvatskom, poljskom i slovenačkom jeziku. (E. M.)

Prihvati notifikacije