BiH

Nikšić: Moramo zaštititi i zadržati radnike

U Neumu je u srijedu počeo dvodnevni XXII međunarodni simpozij "Challenge 2023." na kojem se raspravlja o temama računovodstva i revizije te poreza i prava, kao i o izazovima s kojima se BiH susreće na svom putu u EU.

FOTO: BOSNAINFO
FOTO: BOSNAINFO

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić imao je panel izlaganje o temi “Izazovi za FBiH na putu u EU”.

“BiH je zbog svoga složenog ustavnopravnog uređenja izazov sama po sebi, a to ne olakšava ni činjenica da na dva i po miliona ljudi koji žive u BiH imamo 13 vlada. Također, BiH se nalazi na vrhu liste na kojoj sigurno ne želi biti prva, a to je da smo prvi prema postotku broja stanovnika koji je napustio svoju zemlju. Kada to pogledate, onda je demografska politika jedan od najvećih prioriteta. Nema rješavanja demografske politike bez rješavanja fiskalne reforme, fiskalne politike, stvaranja ambijenta za poslodavce i bolje brige o radnicima i socijalnim kategorijama. To su prioriteti i izazovi, ne samo nama već i svim državama, a mi smo opet jedna mala država i jedna mala ekonomija”, rekao je Nikšić.

Poručio je i kako se svi moramo mijenjati.

Dio EU

“Moramo shvatiti poziciju u kojoj se nalazimo i razdoblje pred nama ako želimo biti dio EU, također moramo poštovati neke standarde i propise. Energetska tranzicija je izazov za koji se iskreno nadam da ćemo shvatiti koliko je važan i da ćemo ozbiljno pristupiti rješavanju tog izazova. Mi također, osim tranzicije, moramo voditi i računa o onima koji su bili motor razvoja u prethodnom razdoblju kao što su rudari”, poručio je premijer Federacije BiH.

Dodao je kako su neke stvari poprilično alarmantne.

“Prerađivačka industrija je već treći mjesec u padu proizvodnje, izvoz nam opada, uvoz raste. Imamo više od jednog, dva ili tri prioriteta, od zakona o porezu na dohodak, o minimalnoj plati i mnoge druge. Našim poslodavcima moramo stvoriti uvjete za konkurentnost na tržištu, ali moramo zaštiti i radnike te ih zadržati ovdje”, rekao je.

U svom izlaganju Nikšić je poručio kako su neki od ključnih uvjeta za ispunjavanje 14 uvjeta Evropske komisije – Zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću, Zakon o javnim nabavkama i Zakon o sukobu interesa, ali i izmjene Izbornog zakona.

Na kraju se osvrnuo i na uvjete MMF-a koji su postavljeni pred BiH, a odnose se na povećanje kamatnih stopa i smanjenja plata radnicima radi zaustavljanja inflacije, za koje smatra da nisu fer prema ljudima.

“MMF je prije svega podrška proračunu, a novac koji se od njih dobiva je uvjetovan nekim reformama. Ovaj put smatram da zahtjev MMF nije fer prema ljudima”, mišljenja je Nikšić.

Predsjednik Saveza računovođa i revizora Republike Srpske Dragan Mikerević smatra da mnoge stvari koje rade neke druge zemlje, mi nismo u mogućnosti.

“Mi imamo ključno pitanje rješavanja inflacije. Iako se kod nas često opravdava da je ona uvezena, ona je po prosjeku ipak veća od EU. Uz to, imamo unutarnjih problema pa je naša inflacija i veća. BiH je sa Srbijom imala najveći rast plata, ali smo imali i slabu kontrolu institucija nad nekontroliranim divljanjem cijena mnogih proizvoda”, mišljenja je on.

Strategija razvoja

Kako kaže, strategiju razvoja moramo bazirati na onome što imamo.

“Mi novu strategiju rasta moramo bazirati na pametnom, inkluzivnom i održivom rastu. Ako imamo 270 sunčanih dana tokom godine, taj resurs moramo iskoristiti, također slična situacija je i s vodom i vjetrom. Mi smo našu industriju osnivali na uvozu plina i nafte, a toga nemamo”, naglasio je Mikerević.

Nikolina Markota Vukić iz Instituta za društveno odgovorno poslovanje osvrnula se na važnost utjecaja gospodarstva na okoliš.

“Imali smo izuzetno zanimljiv simpozij o temi održivosti i održivog razvoja. Danas je potrebno šire gledati na uspješnost kompanije, ne samo financijski nego i na utjecaj kompanije na okoliš i društvo. Kada bi se radila neka analiza, vjerojatno bi se pokazalo da su kod nas pokazatelji po pitanju okoliša, društva i upravljanja lošiji, međutim kada se krene u taj proces izvještavanja održivosti, vidimo da kompanije i ne stoje tako loše. Jedan detaljan pristup održivosti u poduzeću kompanijama može donijeti prilike i to je nešto što bi one morale razmatrati. Kod nas se najviše nazaduje u okolišnim pokazateljima, koje su trenutno aktualna tema. Svi težimo postizanju Pariskog sporazuma i smanjenju CO2. Način na koji živimo i poslujemo trebat će biti održiviji, energetski efikasniji i klimatski neutralan”, ističe ona.

Ekonomski stručnjak Marin Ivanišević poručuje kako moramo djelovati brzo.

“Izazovi su pred nama, ono što smo htjeli reći je da ne smijemo ostati u zadnjem vagonu jer ćemo ostati zaboravljeni, ono što je pred nama moramo pratiti brzo. Krenimo odmah i sad da bismo sustigli svijet koji će nas inače, ostaviti. Poruka i mladima je da u ovoj zemlji ima mjesta za sve nas kako bi ova zemlja išla gdje joj je ukupan cilj. Mi smo od prošle godine do danas odmakli svjetlosnu godinu, to je kontinuiran proces”, izjavio je Ivanišević.

Ekonomski savjetnik Vlade FBiH Goran Miraščić naveo je nekoliko zakona koji se moraju usvojiti.

“Trenutno su u procesu prilično ekstenzivne analize za prijedlog Zakona o doprinosima i Zakon o porezu na dohodak. Vidimo usporavanje ekonomije, doći će do pada, a ono što sad vidimo je da prihod od direktnih poreza rastu, a prihodi od indirektnih padaju. Samo usporavanje ekonomije će se negativno odraziti na nas. Očekujem u narednom razdoblju da se ti zakoni vrate u parlamentarnu proceduru, što nam onda daje dosta vremena da se usvoje, kako bi se sami privredni subjekti prilagodili i kako bi on stupio na snagu početkom 2024. godine”, poručio je on.

Osvrnuo se i na inflaciju te na prioritete Evropske komisije koji se odnose na ekonomiju.

“Nama su bitni fiskalni zakoni koji vode konkurentnosti i koji kao takvi otvaraju prostor za povećanje realnih plata, moramo stvoriti ambijent da privrednici povećaju plate, ali i da ostanu konkurentni. Drugi segment je da moramo iskoristiti sve instrumente da potaknemo rast kako bismo kupili vrijeme dok se inflacija ne dovede pod kontrolu”, obrazložio je Miraščić te dodao kako “kod nas još uvijek javna poduzeća utječu između 27 i 30 posto u svim ekonomskim događanjima, i to je odnos koji se mora smanjiti. Također, uloga javnog sektora treba biti da osigura ambijent za privatni sektor, jer on nosi rast”, prenosi Fena.

Prihvati notifikacije