Dosad su sve glavne stranke, od socijaldemokrata kancelara Olafa Scholza i njegovih koalicijskih partnera Zelenih i Slobodnih demokrata do opozicionih konzervativaca podržale zapadne sankcije protiv Rusije nakon što je napala Ukrajinu.
No, posljednjih sedmica čelnici konzervativaca postali su skeptični prema strategiji zapada. I dok ankete pokazuju da sankcije još uvijek podržavaju gotovo dvije trećine Nijemaca, polovina smatra da Njemačku pogađaju više nego Rusiju. Polovina stanovnika grije se na plin koji koristi i trećina industrije. Posljednjih je godina 50 posto plina dolazilo iz Rusije.
Ipak, zadnjih se sedmica isporuka iz Rusije smanjila, navodno zbog održavanja plinovoda. Njemačka tvrdi da Moskva koristi plin kao oružje, a EU je ove sedmice donijela hitni plan za smanjenje potrošnje. Njemačka je u maju registrovala prvi vanjskotrgovinski deficit od 1991. zbog inflacije koja je dostigla oko 8 posto.
“Naš cijeli ekonomski sistem bi se mogao urušiti. Ne budemo li oprezni, Njemačka bi se mogla deindustrijalizirati”, rekao je u četvrtak Michael Kretschmer, konzervativni čelnik istočne pokrajine Saksonije za list Die Zeit. “Ako ovoga trena ne možemo odustati od ruskog plina, to je gruba stvarnost i moramo se sukladno tome ponašati”, dodao je.
Sumnje u vladinu politiku prema ratu u Ukrajini osobito su izražene na bivšem komunističkom istoku zemlje koji je tješnje povezan s Moskvom i kojeg bi ekonomski pad mogao teže pogoditi. Kretschmer, čija savezna država ima četiri miliona stanovnika, poziva da se rat “zamrzne”, a da Euvropa traži mirovne pregovore.
To bi omogućilo snadbijevanje ključnim proizvodima, od fosilnih goriva do žita i spriječilo ekonomski kolaps Njemačke i glad u Africi, rekao je. Kritičari uzvraćaju da bi se time legitimirali ruski teritorijalni uspjesi i omogućilo Moskvi da se pregrupira.
Odlazeći ukrajinski ambasador u Berlinu, Andrij Melnik napisao je na Twitteru da bi Kretschmer trebao “gurnuti glavu u hladnjak” i prestati sa svojim “ruskim fantazijama”. Melnik, kojega je ranije ovoga mjeseca ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij odlučio povući, i ranije je otvoreno kritikovao bilo koji znak da se Njemačka koleba u vezi podrške Ukrajini.