No, iza tog trenutka zadovoljstva skriva se ozbiljna zdravstvena prijetnja. Zaslađeni napici obično imaju malo ili nimalo hranjivih vrijednosti, a redovita konzumacija povezana je s povećanim rizikom od zdravstvenih problema poput karijesa, pretilosti, dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti.
Novo istraživanje, koje su proveli naučnici s Tufts Univerziteta u SAD-u, otkriva zabrinjavajuće podatke: svake godine zbog konzumacije zaslađenih napitaka širom svijeta dolazi do 1,2 miliona novih slučajeva kardiovaskularnih bolesti i 2,2 miliona novih slučajeva dijabetesa tipa 2.
Rastuća prijetnja u nerazvijenim zemljama
Iako je potrošnja zaslađenih napitaka u nekim razvijenim zemljama u padu, autori istraživanja upozoravaju da oni i dalje predstavljaju značajan javnozdravstveni problem, osobito u zemljama s niskim i srednjim dohotkom.
“Zaslađeni napitci intenzivno se reklamiraju i prodaju u siromašnijim zajednicama,” kaže Dariush Mozaffarian, kardiolog i naučnik u području javnog zdravlja s Tufts Univerziteta. “Te zajednice ne samo da konzumiraju štetne proizvode, već su često slabije opremljene za suočavanje s dugoročnim zdravstvenim posljedicama.”
Istraživanje navodi primjere zemalja s ozbiljnim posljedicama: u Meksiku, zaslađeni napici uzrokuju gotovo trećinu svih novih slučajeva dijabetesa, dok je u Kolumbiji to gotovo polovica. U Južnoafričkoj Republici, oko 28 posto novih slučajeva dijabetesa i 15 posto novih slučajeva kardiovaskularnih bolesti povezano je s ovim pićima.
Što su zaslađeni napici?
Prema definiciji istraživanja, zaslađeni napici (SSBs) uključuju bilo koji napitak s dodanim šećerom koji sadrži najmanje 50 kilokalorija po porciji od 240 mililitara. To obuhvaća gazirana pića, energetske napitke, voćne napitke, punč, limunadu i tradicionalne napitke poput agua frescas.
U ovu kategoriju ne spadaju zaslađeno mlijeko, 100% voćni i povrtni sokovi te pića s umjetnim zaslađivačima, iako i oni mogu biti štetni ako se konzumiraju u velikim količinama.
Razoran globalni utjecaj
Kombiniranjem podataka o unosu zaslađenih napitaka iz Globalne prehrambene baze podataka (450 anketa, koje obuhvaćaju 2,9 miliona ljudi iz 118 zemalja) i podataka o učestalosti kardiometaboličkih bolesti, istraživači su procijenili učinke ovih napitaka.
Zaključili su da su zaslađeni napitci svake godine odgovorni za oko 80.000 smrti povezanih s dijabetesom tipa 2 i 258.000 smrti povezanih s kardiovaskularnim bolestima.
“Ovo je poražavajući broj, ali naglašavanje uloge zaslađenih napitaka može pomoći u promjeni trenda,” objašnjava Laura Lara-Castor, glavna autorica istraživanja i nutricionistica s Tufts Univerziteta.
Metabolički rizici
Brza probava zaslađenih napitaka dovodi do naglog porasta razine šećera u krvi, dok istovremeno pruža minimalnu hranjivu vrijednost. Redovno konzumiranje ovih napitaka povećava rizik od debljanja, inzulinske rezistencije i metaboličkih problema povezanih s dijabetesom tipa 2 i kardiovaskularnim bolestima.
Iako javna svijest o ovim rizicima raste, istraživači ističu da napredak nije univerzalan ni dovoljno brz.
“Mnogo toga treba učiniti, posebno u Latinskoj Americi i Africi, gdje je potrošnja zaslađenih napitaka visoka, a zdravstvene posljedice ozbiljne,” kaže Mozaffarian. “Kao vrsta, moramo se suočiti s problemom konzumacije zaslađenih napitaka.”
Poziv na akciju
Naučnici pozivaju na hitne i dokazima potkrijepljene intervencije kako bi se smanjila konzumacija zaslađenih napitaka na globalnoj razini. Ovo uključuje regulaciju marketinga, obrazovne kampanje i poreze na šećer.
Dok se borimo s posljedicama prekomjerne konzumacije ovih pića, jedno je jasno: svaka akcija koja potiče smanjenje unosa šećera može pridonijeti očuvanju zdravlja i smanjenju smrtnosti povezane s dijabetesom i srčanim bolestima.