Odabrali smo balet i situacija je, najkraće rečeno, dobra.
Situacija s baletom u BiH, kada uzmemo u obzir baletni ansambl Narodnog pozorišta u Sarajevu, na zavidnom je nivou – kazala je za portal Bosnainfo Nataša Hajdarević iz Udruženja za afirmaciju baletne umjetnosti i savremenog plesa ”Živimo balet”.
Najjednostavnije pitanje koje smo mogli postaviti je može li se živjeti od baleta?
“Naravno da može, s obzirom da je Javna ustanova Narodno pozorište na budžetu. To se odnosi na uposlene, a oni koji su slobodni umjetnici snalaze se na razne načine kako bi uspjeli”, rekla nam je Hajdarević.
Navodi da je zainteresiranost mladih za baletsku umjetnost na početku velika, misleći da je to lagano, samo obući haljine i baletske patike, ali kad se upoznaju s teškim fizičkim naporom, dosta njih odustane.
“Rijetki su oni koji nastave i postanu profesionalni baletski igrači. Balerina se postaje mukotrpnim radom i svakodnevnim vježbanjem. Međutim, kada se izađe na scenu, a ne kaže se uzalud ‘daske koje život znače’, zaboravi se upravo to, koliko se uloži truda, suza i rada na samom sebi, pa onda zajedno sa svojim kolegama pokažu tu prelijepu gracioznu umjetnost”, ističe Hajdarević.
Kaže da je talenat u ovom poslu pet posto, a rad 95 posto. Kao što sam ranije kazala, svakodnevno vježbanje je najvažnije.
“Iako izgleda vrlo jednostavno, kad se pojave na sceni i kako s lakoćom izvode sve pokrete, biti baletni igrač je najteža fizička aktivnost koja zahtijeva mnogo odricanja”, dodaje Nataša.

Balerina nastupa u Narodnom pozorištu, matičnoj kući u Bosni i Hercegovini, koja jedina ima organizacionu jedinicu balet.
Radni vijek balerine je do 35 godina, ali ni u jednom teatru nije regulisan beneficirani radni staž, kod nas i regionu. “Iz tog razloga imamo igrače koji su tu bez obzira na godine, i dugi radni staž. Međutim, nisu u mogućnosti zbog godina raditi preteške baletske uloge. Baletski igrač kad ode u mirovinu, trebao bi dobiti dostojanstvenu naknadu, s obzirom na godine provedene na sceni Narodnog pozorišta”, rekla je Hajdarević.
Pitali smo Natašu otkud ona u baletu. Kaže da, kada je imala devet godina, poput magneta ju je privukla baletna umjetnost.
“Nakon završene Osnovne baletske škole u Sarajevu nastavila se edukovati na Odsjeku za balet u Srednjoj muzičkoj školi. Kao mlada djevojka sam isključivo željela biti na pozornici, i to kao baletna igračica. No, 1994. godine kao jedini diplomant, ipak sam završila i Srednju muzičku školu na Odsjeku baleta. Prije agresije na BiH, igrala sam u Narodnom pozorištu u dramskim predstavama ‘Zla žena’ i ‘Dama s kamelijama’, te bila dijelom obrazovne serije ‘Priče klasične starine’, koja se emitovala na tadašnjoj TVSA”, prisjeća se Hajdarević.

Međutim, sticajem okolnosti, najveći dio vremena posvećenog baletu provodi u produkciji.
“Za predstavu ‘Bolero’, zajedno s mojim kolegama, mnogo godina poslije, tačnije 2017. godine, dobila sam priznanje ‘Sarajevske zime’ pod nazivom ‘Srebrena pahuljica’ i to za očuvanje i afirmaciju baletske umjetnosti u opkoljenom glavnom gradu BiH. U vihoru rata postala sam majka, a moja kćerka Ena tada je postala moja snaga i najveća inspiracija. Za sebe kažem, jednom balerina, zauvijek balerina. Mogu se pohvaliti da sam danas jedini producent plesa, ispred plesne produkcije ‘Balkan dance project’ iz BiH”, rekla nam je Nataša.
Nataša nam je govorila i o radu Udruženja za afirmaciju baletne umjetnosti i savremenog plesa “Živimo balet“, koje promoviše plesnu scenu na lokalnom nivou.
“Značajno je da smo se uvezali s kolegama iz cijelog regiona, Evrope i svijeta. Prioritet djelovanja nam je afirmacija baletske umjetnosti na teritoriji Kantona Sarajevo te razvoj scene savremenog plesa, organizovanje i razvoj svih vidova edukacije u klasičnom baletu, u savremenom plesu i drugim vrstama savremene umjetnosti, samostalno i u partnerstvu s drugim organizacijama i institucijama”, pojasnila je Nataša.
Potom, dodaje, stvaranje domaćeg profesionalnog baletskog kadra, promocija kulturne razmjene umjetnika i umjetnica iz različitih zemalja, uspostavljanje partnerstva s drugim organizacijama u BiH, regiji i šire, te produkcija predstava u regiji s ciljem promovisanja baletne i savremene plesne umjetnosti, kao i druge aktivnosti, a sve zbog poboljšanja baletno-plesne umjetnosti u BiH.
“Izdvojila bih veoma važan projekt na kojem trenutno radimo, a to je ‘Afirmacija modernog plesa u osnovnim školama na području općine Centar’. Imamo veliki odziv djece, koji su odmah zavoljeli plesnu umjetnost. Projekat traje četiri mjeseca, pod pokroviteljstvom Općine Centar, a završna priredba je planirana krajem godine. Edukatori su profesionalni igrači”, kazala je Hajdarević.
Udruženje, čiji je član, djeluje već petu godinu, s mnogo urađenih projekata do sada, kao što je produkcija, edukacija i afirmacija baletske umjetnosti i umjetničke igre-savremenog plesa.
Ove godine su organizovali i ”Dane savremenog plesa- ujedinjeni kroz ples” zajedno s Institutom za umjetničku igru iz Beograda, gdje su četiri države regiona bili gosti sa pet plesnih savremenih predstava. U skopu toga, organizovali su i Master class s mladom umjetnicom Natalijom Trifunović iz Crne Gore.
“Temeljni ciljevi Udruženja su povezivanje mladih izvođača sa profesionalcima i mogućnosti koje im se pružaju, a to je da budu dio profesionalne produkcije. Potom, razmjena igrača, edukacija, produkcija i postprodukcija plesnih savremenih predstava na području Bosne i Hercegovine, pa i šire. Pored svega nabrojanog, za nas kao BiH, važno je umrežavanje svih baletno plesnih umjetnika iz cijelog regiona”, navodi Hajdarević za Bosnainfo.
Pojasnila nam je otkud ideja za osnivanje.
Kaže da je 2017. godine upoznala umjetnike iz cijelog regiona i ušla u plesnu platformu ”Balkan Dance Project”, koja prije svega radi na afirmaciji savremenog plesa. Osnivači ove plesne platforme su umjetnici kao što je Mojca Majcen – plesač (Slovenija), Igor Kirov – koreograf (Makedonija) i Aleksandar Ilić – koreograf (Srbija). Tu su okupljeni i freelenceri iz cijelog regiona.
“Pošto sam ja diplomirala marketing i odnose s javnošću, jednostavno sam imala potrebu i želju da kroz baletsku umjetnost i ljubav koju i danas osjećam za balet, afirmišem savremeni ples, kao i klasični balet u BiH i regionu. Biti dio ove balkanske porodice za mene je veliko bogatstvo, te smo mi prije svega porodica, a onda svi radimo ono što najviše volimo– baletnu umjetnost i umjetničku igru. Sretni smo svaki naredni put kada uđemo u sljedeći projekt”, kazala je Hajdarević.