Šta donosi usvojena Strategija razvoja turizma Federacije? Može li 2024. godina prestići 2023. po broju turističkih posjeta? Šta uopće možemo ponuditi turistima? Šta se radi na polju zaštite okoliša? Ima li sistematskog rješenja za problem zagađenog zraka? Kakav je proračun koji je predložila federalna Vlada? Kako ocjenjuje rad izvršne i zakonodavne vlasti u Federaciji?
U vašem mandatu usvojena je prva strategija turizma, razvoja turizma Federacije, u najkraćem šta ona podrazumijeva i evo šta su prioriteti razvoja?
“Sad je već prošlo par mjeseci od usvajanja. Usvojili smo je na Svjetski dan turizma i kako ste rekli to jeste prvi takav dokument kojim sada raspolažemo. Ono što jeste zadatak strateških dokumenata tako i ovog jeste da nam se stvari prestanu dešavati ad hoc nego da ih imamo načina planirati, usmjeravati zapravo voditi na način kako to i priliči jednom društvu, a evo u ovom slučaju se radi o turizmu. Tako je kako rekoh slučaj i sa strategijom razvoja turizma.
Ovo je dokument na koji se jako dugo čekalo, također je i dokument na kojim se jako dugo radila i evo mene je dočekao skoro pa u potpunosti gotov dokumenti i nekako bi bilo nezahvalno preuzeti sve kredite sebi. Na njemu je radila moja prethodnica gospođa Edita Đapo i na tome sam zaista zahvalna. Naravno bilo je i na ovaj dokument određenih i primjedbi, kritika pa možemo i o tome naravno razgovarati ali kako rekoh prvi i osnovni zadatak ove strategije jeste da usmjeri razvoj turizma na adekvatan način.
Kad kažem na adekvatan način to je da po prvi put zapravo i govorimo o održivom turizmu dakle o turizmu koji bi trebao i morao biti u suglasju sa zaštitom okoliša sa promidžbom naših destinacija ali jednako tako i sa adekvatnijim razvojem turističkog sektora glede samih radnika u turizmu, dakle poboljšanje u tom smislu. Brendiranje naših lokacija i njihove evo kako rekoh promocije van naših granica, ali da i unutar naših granica naše zemlje.”
Kao što ste i sami maloprije rekli bilo je nekih kritika, recimo iz oporbe su došle kritike da ova strategija promovira neovisnost kantona da njima daje taj neki, a da je Federacija samo davatelj novca. Ima li mjesta ovim kritikama?
“Naravno da nema dakle radi se o dokumentu, naše uređenje političko administrativno je takvo da mi imamo kantone i kantoni se moraju uvažavati. Na stranu šta bismo mi voljeli i na koji način htjeli. Nažalost Federacija ne daje samo novce, ja bih bila sretnija da Federacija daje puno više novca za turizam jer se turizam najbrže i vrača.
Dakle iz turizma se novac najbrže i najjednostavnije vraća u budžete odnosno u ekonomiju društva i kažem bila bih sretna da smo davali puno više. Nažalost ako govorimo o poticajima o subvencijama o pozivima koje je Federacija do sada imala za turizam, evo ja mogu reći da je ono što je mene dočekalo u budžetu bilo dva miliona konvertibilnih maraka. Ako znamo da naše budžete mjerimo u milijardama jasno vam je da zapravo Federacija nažalost nije posvećivala pažnju turizmu i kažem mislim da je to greška.
U novom budžetu koji bi trebalo da se već danas nađe na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta Federacija BiH koji smo usvojili prije 48 sati ili nešto malo manje na vladi Federacije bi trebalo da smo uduplali taj iznos upravo u segmentu turizma. To bi zaista rekla da je to jedan iskorak dalje i dalje nedovoljan iskorak. Kada pitate šta Federacija radi dakle ono što jeste moj prigovor Federaciji do sada i na tome ćemo evo raditi jeste da mi nemamo turističku zajednicu Federacije Bosne i Hercegovine koja bi bila koordinator jedan krovni ured koji bi na neki način usmjeravao i kantone ali i općine.
Mi moramo znati da danas osim kantonalni turističkih zajednica imamo i lokalne turističke zajednice da imamo i klastere koji preuzimaju posao od turističkih zajednica koje su na neki način u nekim krajevima bile i uspavane, evo to je najblaža riječ koju mogu iskoristiti u ovom trenutku i zaista uvijek ističem rad klastera Hercegovina koji radi fantastičan posao koji je preuzeo zadatak evo i kantona i lokalnih zajednica pa i Federacije. Također bih rekla da ono što mi se nekako činilo od početka jeste da mi jesmo malo tržište.
Federacija Bosne i Hercegovine kada se pojavi na nekim sajmovima na nekim festivalima na nekim kongresima turističkim i slično mi još uvijek nismo dovoljno ni atraktivni, zbunjujemo rekla bih i turiste samim našim nazivima. Dakle zamislite kada se na jednom sajmu pronađe Kanton Sarajevo turistička zajednica Kantona Sarajevo pa na drugom štandu 5 metara ili 50 metara dalje od vas turistička zajednica Republike Srpske, pa isto tako ne znam klastere Hercegovine i tako dalje tako dalje dakle zaista mislim da bismo trebali poraditi više i na tome. Pokušavamo da nas nekako barem prezentiramo na zajedničkim dešavanjima kao zajedničko tržište.”
Razgovarat ćemo svakako o tome još u nastavku, ali evo još kratko da se osvrnemo na kritike koje su bile. Kritizirali su vas da najvažniji kulturno povijesni spomenici poput Nekropole stećaka, sedam institucija kulture na razini Bosne i Hercegovine niti spomenici koji su uništavani tokom agresije nisu spomenuti u ovoj strategiji. Je li to tačno?
“Što je naravno netačno. Ako ste slušali moje odgovore na toj sjednici Parlamenta, ja sam prethodne četiri godine bila u Parlament bila sam zastupnica. Bila sam zastupnica opozicije i dobro znam kako opozicija treba da čita dokumente i da ih kritikuje, to i jeste zadatak, to je trebalo da bude zadatak ta neka korektivna uloga i evo ja sam se iz te uloge tako nekako i postavljala i ponašala i cijenim kritike kada dolaze i kada su opravdane kada su adekvatne, u ovom slučaju to nije bilo tačno. Dakle upravo sam zastupnicima odgovarala nabrajavši na kojim stranama samog dokumenta mogu da pronađu spomen svih tih objekata. S druge strane ovo je strategija razvoja turizma nije strategija zaštite nacionalnih spomenika.
Ja sam arhitektica po vokaciji i to je nešto o čemu sam govorila evo iz tih klupa zastupničkih i zaista ostvarujemo dobru saradnju i sa Zavodom za zaštitu kulturno-istorijskog nasljeđa Federacije Bosne i Hercegovine sa istim takvim zavodima u kantonima ali i sa ministarstvom, odnosno sa mojom kolegicom, profesoricom Sanjom Vlaisavljević gdje također pokušavamo evo i sada smo opet u budžetu izdvojili značajna sredstva upravo na zaštitu na adaptaciju na očuvanje nacionalnih spomenika i zaista mi je drago kada evo i zastupnici uvažavaju da je to bitno i evo opet podsjetit ću. Prethodne četiri godine u Parlamentu jedan od amandmana koji sam iz godine u godinu upučivala, ticao se stvaranja fonda za interventna sredstva upravo za zaštitu nacionalih spomenika koji su ugrožene i nisam dobivala podršku za taj amandman od mojih kolega koji su danas opozicija tada bili pozicija. Voljela bih da jesam.”