Na koje izvore se oslanja bosanskohercegovački entitet RS, kako se finansiraju, mogu li bez finansija Federacije, pitali smo Admira Čavalića, ekonomskog eksperta, zastupnika u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine.
Fokus entiteta RS jeste da sačuva ekonomski monetarni okvir BiH
“Definitivno ne mogu bez finansija Federacije, zbog toga, činjenica da se na početku nije išlo na Upravu za indirektno oporezivanje među institucijama koje su uslovno kazano napadnute sa entitetskog nivoa i sve se fokusiralo na sigurnosne obavještajne agencije i slično. Fokus entiteta RS jeste da sačuva ekonomski monetarni okvir BiH jer isti koristi entitetu, i koristio bi u svakoj nekoj varijenti, jer koristi onom entitetu koji ekonomski slabije stoji, što je sasvim razmljivo i očekivano”, ističe Čavalić.
Republici Srpskoj naredne godine na naplatu dolazi blizu 1,6 milijardi KM od čega samo blizu 600 miliona KM otpada na glavnicu po osnovu zaduženja na Londonskoj berzi. Zvanični podaci o dospijevanju 1,6 milijardi KM duga na naplatu moguće je pronaći u Dokumentu okvirnog budžeta RS-a, a tu se kaže da su ukupne obaveze po kreditima i obveznicama izdatim na domaćem tržištu (Banjalučka berza) oko milijardu KM.
U dokumentima sa Londonske berze su navedeni detalji duga, a riječ je o petogodišnjim obveznicama s godišnjom kamatom od čak 4,75 posto. To znači da je Republika Srpska investitorima svake godine morala plaćati po 14,25 miliona eura kamate, a 2026. mora vratiti kompletan iznos od 300 miliona eura.
Projekt narodne obveznice – scenarij bankrota RS daleko
Obveznice su prodane bez najave, a do danas niko osim vladajuće strukture ne zna ko ih je kupio i šta je kolateral. Vlada Republike Srpske nedavno je objavila javni poziv za upis i uplatu štednih obveznica koje su primarno namijenjene stanovništvu, ali koje će moći kupovati i pravna lica. Vlada emituje pet miliona obveznica, nominalne vrijednosti od po 1 KM.
Na taj način Vlada RS-a pokušava skupiti pare i od svog stanovništva, uz obavezu da će investitorima do isplate glavnice dva puta godišnje isplaćivati kamatu koja godišnje iznosi 4,5 posto.
“Vidimo da postoje najave i krenulo se u projekt narodnih obveznica, računa se na podršku građana. Mislim da je to mač sa dvije oštrice u smislu da se može pokazati da građani entiteta RS i čitave BiH nemaju povjerenje toliko u Vladu RS i da nisu spremni u tolikoj mjeri kupovati narodne obveznice. Kao plan B smatram da će vlada pritisnuti određene privrednike, neka fizička lica da sami kupuju te obveznice. Mislim da postoji još dodatnog prostora za zaduživanje kako unutrašnji, tako i vanjskih dug. Unutrašnji prije svega kroz hartije emisije, mislim da postoji još uvijek zainteresovanih banaka i privrednika koji možda ne kupuju zbog vlastitog htijenja, već zbog moranja ukoliko žele da dobiju neke poslove sa vladom, da neke tendere dobiju onda su pritisnuti da moraju kupovati te hartije vrijednosti.
‘Nema boljeg kolaterala od same imovine‘
Scenarij bankrota je daleko, ali činjenica je da raste fiskalni pritisak, raste pritisak duga, a za građane konkretno to znači slabljenje potencijala javnog sektora, javne usluge, eventualno da kasne plate, da su niske plate, da se ne može ispuniti obećana usluga i slično”, pojašnjava Čavalić.
Prema informacijama koje Ministarstvo finansija i trezora BiH kvartalno objavljuje na svojoj web stranici, RS bilježi značajan rast javnog duga u posljednjih nekoliko godina. Unutrašnji dug RS-a je od 2019. do 2023. porastao s 1,97 milijardi KM na 2,59 milijardi KM, dok je u prvom kvartalu 2024. dosegao 2,63 milijarde KM.
Ovaj rast ukazuje na povećane potrebe entitetske vlade za zaduživanjem unutar zemlje.
Vanjski dug RS-a također je oscilirao, s 3,41 milijarde KM u 2019. na 3,66 milijardi KM u 2023. godini. U prvom kvartalu 2024. iznosio je 3,69 milijardi KM, u drugom kvartalu blago opao na 3,61 milijardu, dok je u trećem kvartalu porastao na 3,93 milijarde KM.
Ova dinamika sugerira da RS povremeno vraća dugove, ali se i dalje oslanja na nova zaduženja.
Ovakav nivo zaduženja postavlja pitanje fiskalne održivosti, kako će se dugovi vraćati?
“To je pitanje za dugi rok, ono što sada vlast u RS koristi, jeste da kada se zadužuje prebacuje taj teret zaduživanja na neke buduće godine, računajući da aktuelni saziv neće biti u narednom mandate i slično. Kako će se vraćati dug, to je pitanje za buduće generacije.
Opet kažem, daleko je od bankrota, postoji negativna tendencija zaduživanja, postoji fiskalna neodrživost, sve to uvjetuje da penzinoneri ne mogu očekivati veće penzije, da radnici u javnom sektoru ne mogu očekivati veće plaće i slično, ali još uvijek se taj administrativno-birokratski aparat održava. Kako će se na kraju rješavati, ne iznenađuje zašto je bio u posljednje dvije-tri godine toliki pritisak u vezi rješavanja pitanja državne imovine, ubijeđen je da RS-u treba neki kolateral, pogotovo na neke međunarodne kredite i međunarodnu finansijsku podršku, a nema boljeg kolaterala od same imovine i mislim da se zbog toga fokusiralo na obnovu pitanja državne imovine“, tvrdi Čavalić za Bosnainfo.
Eskalacija političkih tenzija dodatno otežava pregovore o novim finansijskim aranžmanima, a RS se sve više suočava s fiskalnom nesigurnošću. Dok vlast RS-a nastavlja s narativom o povlačenju iz institucija BiH, sa finansijskog aspekta stvarnost je sasvim drugačija.
Ako se zaista desi situacija da u konačnici svi napuste institucije po pozivu Dodika, njihova mjesta svakako neće ostati upražnjena, no šta onda očekivati, šta slijedi?
“Prije svega mislim da se to neće desiti iz dva razloga, mislim da su radnici, uposlenici vrlo racionalni, ponašaju se prije svega ekonomski predvidljivo, ne toliko politički, ali šta to znači, oni imaju neku vlastitu egzistenciju, imaju kredite, imaju vlastiti dobitak i prije svega su fokusirani na razvoj vlastite karijere i te prijeteće poruke pretjerano ne utiču na njih i na promjenu njihovog radnog mjesta.
I vidjeli smo statistiku prebacivanja radnika, to se može izbrojati na deset prstiju, na dvije ruke, a drugi bitan razlog jeste činjenica da RS nije i ne može biti Sjeverna Koreja, mislim da je to i OHR ranije navodio, dakle parafraziram, ne možete vi uzurpirati privatno vlasništvo pojedinca, ne mogu se davati prijetnje samo zato što neko želi da neko radi u drugoj instituciji. Mi se nalazimo u Evropi, težimo evropskim integracijama i harmoniziramo naše zakonodavstvo spram EU.
Ne možete se preko noći probuditi i reći želim da budem sjevernokorejski diktator, to je nemoguće kada govorimo o samoj Evropi. Treća stvar je da mislim da savjetnici i zaposlenici kalkulišu da se u narednim danima trebala riješiti ova situacija na način da institucije pokažu da upravljaju suverenitetom na čitavoj teritoriji Bosne i Hercegovine i da uhapse i sankcionišu prije svega gospodina Dodika, pa onda i svu tu kliku oko njega”, zaključio je Čavalić za Bosnainfo.