Projekt „Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska“ prepoznat je kao projekt od najveće važnosti za Federaciju Bosne i Hercegovine.
Na sjednici Doma naroda Parlamenta FBiH 16. januara usvojen je Zakon o gasovodu/plinovodu “Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska”. S obzirom da je ovaj prijedlog ranije u istom tekstu usvojio Predstavnički dom, on je sada stupio na snagu. Za je glasao 51 delegat, 4 su bila suzdržana, a 14 protiv. Time su stvorene pretpostavke da BiH prestane biti ovisna o ruskom plinu.
Koliko je ovo značajno i šta sada slijedi pitali smo Almira Bečarevića koji je bio član radne grupe za izradu Zakona o gasu – Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i idejni tvorac i član radne grupe za izradu Zakona o južnoj interkonekciji, a također i član radne grupe za izradu Zakona o cjevovodnom transportu – Ministarstvo komunikacija i prometa BiH.
“To je značajan korak, to je prvi korak u početku realizacije projekta. Taj zakon će kroz svoju primjenu, odnosno kroz stvari koje su u njemu precizirane doživjeti svoju operacionalizaciju, nadam se u narednom periodu. Prvi slijedeći korak jeste potpisivanje međudržavnog sporazuma, odnosno donošenje odluke na Vijeću ministara BiH kako bi se između BiH i Hrvatske potpisao taj međudržavni sporazum, čime bi faktički na taj način bila omogućena realizacija, jer svi znamo da ima dio gasovoda koji se mora izgraditi i u Hrvatskoj kako bi došao do granice BiH”, pojašnjava Bečarević za Bosnainfo.
U Bosni i Hercegovini se već skoro deset godina ne uspjeva realizirati projekt plinovoda Južna interkonekcija kojim bi se BiH spojila s LNG terminalom na Krku. I to je sve zbog toga u čijim rukama će biti poluga kojom bi se osigurala alternativa ruskom plinu, koji trenutno Turskim tokom preko Srbije jedini stiže do potrošača u BiH.
Taj posao žele Hrvati čije interese zastupa HDZ BiH na čelu s Draganom Čovićem, koji želi da se osnuje nova firma u Mostaru s ciljem da se ne ide preko „BH – Gasa“. Da li će cijeli proces zakočiti HDZ, Bečarević smatra da je moguće:
“Oni mogu kočiti, to nije sporno, jer kad ne želite da učestvujete logično je da ćete pokušati destrukciju na određene načine, da zaustavite projekat kako biste realizovali svoje lične ambicije po pitanju izgradnje gasovoda Južne interkonekcije. Ono što mogu reći, ja mislim da i pored svih nastojanja HDZ-a da opstruira ovaj projekt, on ipak ima svoju prohodnost. Vidjeli smo tokom glasanja u oba Doma parlamenta da je zakon prošao, iako od strane HDZ-a i pratećih stranaka koje su bile ili protiv ili suzdržane, ali zakon je prošao.
Ja i dalje mislim da se može realizirati projekt putem ovog zakona. Ono što je malo veći problem u samoj ovoj realizaciji jeste ono što se treba dešavati na Vijeću ministara, a to je saglasnost da se krene u potpisivanje međudržavnog sporazuma i tu HDZ može napraviti finalnu, pravu barijeru realizacije ovog projekta. Znamo svi ko vodi Vijeće ministara, i s druge strane, znamo šta su zahtjevi od strane SNSD-a, a to je istočna interkonekcija, tako da tek treda da vidimo šta će se dešavati na Vijeću ministara po ovom pitanju”, mišljenja je Bečarević.
HDZ BiH teško da će odustati od namjere da se definira upravljanje Južnom interkonekcijom i to pod okriljem nove firme u Mostaru. I upravo ovo je izazvalo osudu američkog ambasadora u BiH Michaela Murphyja. Američka administracija je i ranije upozoravala da bi inzistiranje Čovića na sjedištu firme u Mostaru, a ne kroz postojeći BH – Gas u Sarajevu, moglo dovesti do posljedica po političko djelovanje prvog čovjeka HDZ-a BiH u smislu sankcija, ali se to još uvijek nije dogodilo.
Hrvatska s druge strane je iskazala spremnost da se realizuje ovaj projekt naglašivši da Južnu interkonekciju vide kao strateški interes, s tim da opet prefiks stavljaju na nacionalno, da u firmi koja bude zadužena za Južnu interkonekciju, budu zastupljeni Hrvati. Dakle, Andrej Pleković je za varijantu da nema nove kompanije, ali da Hrvati budu u upravi BH gasa.
Poznato je da su najjači hrvatski opozicioni čelnici Ilija Cvitanović, HDZ 1990, i Slaven Raguž, HRS, davno poručili da nije realno utemeljenje nove kompanije specijalno za Južnu interkonekciju, da je sulud sukob Čovića i Amerike i da se zalažu za ravnopravni ulazak Hrvata u Upravu BH Gasa.
Svakako da se to ne dopada Čoviću, ali da li će na kraju biti moguć neki kompromis ostaje neizvjesno.
“Ne vjerujem da Hrvatska neće htjeti da krene u razgovore o ovom međudržavnom sporazumu. Da ne bude zabune da neko ne misli da je ovaj sporazum neki državni dokument, on je važan samo da Hrvatska da svoje opredjeljenje da će izgraditi onaj dio koji prolazi kroz Hrvatsku, to je nekih 70 ili 80 km gasovoda do granice sa BiH. Da li će i oni krenuti u opstrukciju pa podržati zahtjeve koje je HDZ isporučio da se formira nova firma u Mostaru, zaista je u ovom trenutku teško reći.
Ja se nadam da neće, ali ako budu krenuli, to će biti najbolji dokaz sprege koja je faktički poveznica dva HDZ-a da se istraje u zahtjevu da se formira nova kompanija, što po meni je apsolutno nepotreno I suvišno. I ako se krene tako sa nekom kompanijom sa ledine koja bi trebala da se zaduži za 400 miliona KM, teško da će neko od kreditora uopšte krenuti u takvu jednu investiciju”, kazao je Bečarević za Bosnainfo.
Pod pretpostavkom da se zaobiđu interesi Hrvata u ovom slučaju, projekt bi i dalje mogli blokirati iz entiteta Republike Srpske gdje još od 2008. godine traže način za realizaciju projekta plinifikacije „Istočna interkonekcija“, koja bi povezivala granicu BiH i Srbije s Novim Gradom na sjeverozapadnom dijelu BiH.
Ono što je posebno privuklo pažnju javnosti jeste i poziv Komisije za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na javno saslušanje ministra prometa i komunikacija BiH Edina Forte i Dragana Čovića, predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH a u vezi s pitanjem projekta Južne interkonekcije ali i Zakona o BHANSA-i.
“Nije jasno zašto je poziv upućen Forti. Južna interkonekcija sporazum će se realizirati preko Ministarstva vanjske trgovine, neće ići preko ministarstva koje vodi gospodin Forto. Za gospodina Čovića ima razuman razlog, jer je to upravo ovo insistiranje na novoj firmi, a u ovom segment mi nije jasno zbog čega se zatražilo da gospodin Forto obrazlaže, jer jednostavno niti je jedna aktivnost sada, a teško da će i u budućnosti biti realizovana preko Ministarstva prometa i komunikacija BiH, tako da vidjet ćemo na samoj raspravi zbog čega su se odlučili parlamentarci na ovaj korak. Po meni, više je trebao tu da bude gospodin Staša Košarac (ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH), a ne gospodin Forto”, kazao je Bečarević za Bosnainfo.
Edin Forto danas se oglasio saopćenjem za javnost u kojem je potvrdio da će se vrlo rado odazvati pozivu Komisije za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na saslušanje.„Kada je riječ o Južnoj interkonekciji, bit će mi zadovoljstvo da sa pozicije predsjednika Naše stranke istaknem kako je upravo Naša stranka bila ključni akter usvajanja Zakona o Južnoj interkonekciji sa našim amandmanima koji su ga učinili provedivim i efikasnim“, naveo je ministar Forto.
Naglasio je kako je riječ o presudnom koraku u osiguravanju energetske nezavisnosti BiH, odnosno gasne diversifikacije na koju predugo čekamo zbog blokada sa jedne, i nedostatka kuražnosti, sa druge strane, da se učine koraci od strateškog interesa za sve građane BiH.