Na slici koja snimljena u 11:36, kada je Juno bila najbliže mjesecu, na udaljenosti od 352 kilometra, vidi se ispresijecana površina blizu ekvatora Annwn Regio. Radi se zapravo o vrlo značajnoj misiji tek trećem toliko bliskom prolasku u historiji pored ovog ledenog svemirskog tijela koje ispod svoje površine skriva ocean, a možda i izvanzemaljski oblik života, piše Index.
Evropa je šesti po veličini mjesec u Sunčevom sistemu, nešto manji od Zemljinog. Ispod njegove ledene kore, debljine između 15 do 25 kilometara, skriva se okean dubok od 60 do 150 kilometara.
Iako je Evropa manja od Zemlje, u njezinom okeanu vjerojatno se nalazi dvostruko više vode nego u svim okeanima na našoj planeti. Ovaj je mjesec posebice interesantan jer se na njegovoj površini nalaze pukotine koje bi možda omogućavale lakši pristup okeanu ako na njega spustimo letjelicu.
Šta vidimo na fotografiji?
Fotografija prikazuje zumirani dio površine sjeverno od ekvatora na kojoj se jasno vide neravan teren te svijetli i tamni grebeni i udubljenja. U blizini predjela koji odvaja osvijetljenu i neosvijetljenu stranu Evrope primjećuje se jama koja bi mogla predstavljati degradirani udarni krater, piše NASA.
Juno je tokom preleta aktivirala cijeli niz instrumenata i senzora kako bi prikupila podatke o ionosferi i magnetosferi Evrope. Ionosfera je ionizirani sloj u atmosferi, a magnetosfera magnetsko polje oblikovano međudjelovanjem sa Sunčevim vjetrom. Magnetosferu ispunjavaju električki nabijene čestice iz Sunčevog vjetra, kozmičkih zraka, iz atmosfere koje međudjeluju s magnetskim poljem tijela.
Microwave Radiometer (MWR) će prilikom preleta zaviriti u vodeno-ledenu koru Evrope i pokušati prikupiti podatke o njezinom sastavu i temperaturi. Instrumenti MAG i Waves će pak tražiti vodene oblake iznad površine Evrope.
“Imamo svu potrebnu opremu, ali ako želimo uhvatiti oblake, trebat će nam i nešto sreće. Morate biti na pravom mjestu u pravo vrijeme”, rekao je voditelj misije i fizičar Scott Bolton.
Podaci koje će sakupiti Juno koristit će budućim misijama poput Europe Clipper, koja bi trebala biti lansirana u oktobru 2024. Europa Clipper će proučavati atmosferu, površinu i unutrašnjost mjeseca i pokušati utvrditi je li on pogodan za razvoj života.
Plan je da letjelica napravi desetke bliskih preleta i prikupi informacije o tome postoje li ispod površine Evrope područja u kojima bi moglo biti uslova za nastanak života.