Svijet

Najopasniji evropski supervulkan prijeti, može gurnuti svijet u globalnu zimu

Katastrofalna erupcija Vezuva, najopasnijeg evropskog supervulkana, mogla bi gurnuti svijet u globalnu zimu. Područje je sve nemirnije.

FOTO:  EPA/CESARE ABBATE
FOTO: EPA/CESARE ABBATE

Campi Flegrei (Flegrejanska polja) ogromno su područje na jugu Italije, u blizini Napulja, puno supervulkanskih kaldera.

Kaldere nastaju kada vulkan eruptira, a zatim se uruši u sebe. Naziv “kaldera” dolazi iz grčkog i znači “lonac za kuhanje”. Kaldere su podzemne šupljine ispunjene lavom koja se u njima “kuha”, a prekrivene su relativno tankom korom.

Područje flegrejskog ili „Goreća“ polja sastoje se od 24 kratera i vulkanskih struktura, od kojih većina leži pod vodom u Napuljskom zaljevu. Ovo područje karakterizira hidrotermalna aktivnost (vrući izvori) i isparavanje plinova ispod površine. Mjesto se smatra mitološkim domom rimskog boga vatre, Vulkana. U blizini je i poznati vulkan Vezuv, ali nije direktno povezan sa Flegrejskim poljima. Seizmičke i geološke aktivnosti na ovom području decenijama prati opservatorija Vezuv, koja se smatra supervulkanom.

Kora koja prekriva kaldere “sve tanja”

Posljednja velika erupcija u ovom području zabilježena je prije skoro 500 godina, 1538. godine, kada su se rastopljene stijene i vulkanski plinovi podigli visoko u zrak.

Najgora erupcija za koju znamo, prije 39.000 godina, vjerovatno je izazvala globalnu zimu i, prema nekim nedokazanim teorijama, bila je jedan od razloga za izumiranje neandertalaca. Od 1950. godine na području Flegrejskih poljana zabilježene su hiljade potresa. To može ukazivati ​​na to da tanka kora koja prekriva kaldere postaje sve slabija i “bliža propasti”, upozorila je studija Univerzitetskog koledža u Londonu i italijanskog Nacionalnog istraživačkog instituta za geofiziku i vulkanologiju, prenosi britanski Independent. Istraživanje je objavljeno ranije ovog mjeseca u časopisu Communications Earth & Environment.

Ako bi Campi Flegrei ponovio erupciju iz 1538., rastopljene stijene i vulkanski plinovi bi eruptirali visoko u stratosferu, izazivajući cunami od 33 metra, oblak sumpora i toksičnog pepela koji se širio atmosferom i potencijalno gurnuo Zemlju u godine globalne zima. To bi rezultiralo ogromnim smanjenjem količine poljoprivrednih proizvoda i dovelo do masovnog izumiranja životinjskih i biljnih vrsta, piše portal Live Science.

Evakuacija pola miliona ljudi bila bi teška

Jača erupcija bi direktno ugrozila najmanje pola miliona ljudi koji žive u tom području. Samo u aprilu ove godine zabilježeno je više od 600 zemljotresa.

“Nekih dana zemlja se potrese nekoliko puta”, rekao je lokalni stanovnik Francesco Cammarota za novine Guardian. “Strašno je, posebno noću. Jednog dana će sve eksplodirati”, kaže još, prenosi N1.

Područje grada Pozzuoli koje je trenutno najugroženije ima žuti nivo opasnosti, drugi od četiri nivoa označene bojama (zelena, žuta, narandžasta i crvena). Za najugroženije područje pripremljen je plan evakuacije prema kojem bi u roku od tri dana bilo preseljeno pola miliona stanovnika. Mauro Antonio Di Vito, direktor opservatorije Vezuv, upozorava da bi moglo biti problema s evakuacijom ljudi zbog guste naseljenosti stanovništva i uskih ulica.

Stručnjaci su za sada oprezno optimistični i uvjeravaju da sljedeća erupcija neće nužno biti katastrofalna. Za takvu erupciju, plinovi se moraju akumulirati brže nego što mogu pobjeći, a magma se mora brzo kretati kroz pukotinu u kori. Upozoravaju, međutim, da se nešto dešava ispod zemlje, što može ukazivati ​​na to da bi uskoro mogla doći do velike erupcije (ne nužno katastrofalne).