Očituje se kroz emocionalnu iscrpljenost (npr. osjećaj emocionalne iscrpljenosti ili pražnjenja), tjelesnu iscrpljenost (npr. potreba za više vremena ujutro kako bi se pripremili za posao) i kognitivnu iscrpljenost (npr. nemogućnost koncentracije na zadatke koji su prije bili jednostavni).
Simptomi se razlikuju od osobe do osobe, no jedan od jasnih pokazatelja sagorijevanja je postepeno distanciranje ili mentalno udaljavanje od radnih obveza. Iako nije službeno prepoznato kao medicinsko stanje, sagorijevanje može značajno utjecati na sve sfere života i psihosocijalno funkcioniranje pojedinca.
Nova istraživanja sve više govore o podtipovima sagorijevanja, poput pretjerano angažiranog, nedovoljno izazvanog i iscrpljenog tipa, a novije studije navode i neusklađeni podtip. Ovisno o razini posvećenosti poslu, osoba može s vremenom prelaziti iz jednog oblika sagorijevanja u drugi.
Najčešći podtipovi sagorijevanja
1. Pretjerano angažirani (frenetični) tip
Karakterizira ga preopterećenost poslom, uz visoku razinu predanosti.Često je povezan s tzv. “zakonom kompenzacije” – izvanredno zalaganje na poslu, dok druge životne sfere (npr. privatni život) trpe.
2. Nedovoljno izazvani tip
Okruženje je nedovoljno stimulirajuće, a zadaci repetitivni.Posao s vremenom postaje nezanimljiv i monoton.Nema jasnih mogućnosti za profesionalni razvoj.
3. Iscrpljeni tip
Poznat i kao sagorijevanje iz zapuštanja.Karakteriziran osjećajem bespomoćnosti i beznađa.Pojavljuje se kod nejasno strukturiranih zadataka, kada osoba s vremenom razvije pasivan, odustajući pristup pred zahtjevnim i stresnim poslom.
4. Neusklađeni tip
Nastaje zbog nesklada između osobnih vrijednosti i vrijednosti organizacije, a upravo je ovaj tip burnout najteže prepoznati. Osoba koja doživljava ovaj oblik burnouta možda neće odmah prepoznati uzrok svog stresa, jer fizički simptomi nisu tako očiti kao kod drugih tipova.Često je prisutan u poslovima koje pojedinci doživljavaju kao neispunjavajuće.Profesionalna i osobna ispunjenost doživljavaju se kao suprotstavljene.
Kako se nositi s razdobljem sagorijevanja?
Prepoznajte koju vrstu sagorijevanja proživljavate. Budite iskreni i autentični prema sebi – ovaj oblik samorefleksije prvi je korak prema novom pristupu radu.Istražite svoje osobine ličnosti i njihovu povezanost sa sagorijevanjem. Prema nekim istraživanjima, osobe s visokom razinom neuroticizma sklonije su sagorijevanju. Svjesnost o vlastitim osobinama može pomoći u odabiru posla koji bolje odgovara vašoj osobnosti.Ako možete, razgovarajte s nadređenima. Ako imate mogućnost otvorene komunikacije sa svojim nadređenima, pokušajte pregovarati o zadacima koji više odgovaraju vašim vrijednostima i ciljevima.Razgovarajte s karijernim savjetnikom. Iskusni savjetnici mogu pomoći u istraživanju novih profesionalnih puteva, u skladu s vašim sposobnostima i interesima.Razmislite o uzrocima problema – jesu li oni isključivo profesionalni, ili imaju dublje korijene u osobnom životu? Na primjer, osoba odrasla u stresnom i nepredvidivom okruženju može nesvjesno birati poslove koji izazivaju slične emocionalne obrasce. Introspekcija ili terapija može pomoći u povezivanju prošlosti i sadašnjosti.
Kvaliteta iznad kvantitete. Raditi duže ne znači nužno raditi bolje. Istraživanja pokazuju da kraći radni tjedan, redoviti odmori i uravnotežen privatni život mogu povećati produktivnost i smanjiti sagorijevanje.Uzmite pauzu. Ako ste već pokušali nešto od navedenog i imate financijsku sigurnost – uzmite predah. Odlutajte, oslobodite um, dopustite si odmor. To može uključivati unutarnji rad, putovanja, rad u zajednici… U mnogim slučajevima – vi najbolje znate što vam treba. Vjerujte svojoj intuiciji.