Nakon sastanka u Strasbourgu ključni ministri iz te skupine zemalja rekli su da treba promijeniti pravila koja bi zabranila prodaju novih automobila i kombija s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem od 2035., što je već prihvatio Evropski parlament i o čemu su se načelno dogovorile države članice.
Ne popuštaju ni Njemačka ni Francuska
“Ne postoji prijedlog (Evropske komisije) koji je odgovara onome što mi očekujemo i zato još nismo postigli cilj”, rekao je njemački ministar saobraćaja Volker Wissing nakon sastanka. No Francuska se ne kani predati.
Pariz je nagovijestio da će ostati uz plan EU-a da se 2035. postignu nulte stope emisija iz novih automobila i kombija. Isto misli i službeni Madrid, čime su se te dvije zemlje, koje spadaju među najveće proizvođače automobila u Evropi, svrstale uz skupinu manjih zemalja koje su se već obavezale da će smanjiti emisije CO2 iz privatnih vozila.
“Spremni smo se za to boriti jer odgađanje bi bila greška u ekološkom smislu, a mislim i ekonomska greška”, rekao je francuski ministar privrede Bruno Le Maire.
Ko je protiv zabrane?
U suprotnom uglu je njemačka vlada koja se zajedno sa saveznicima Italijom, Poljskom, Bugarskom i Češkom zauzima za to da se rupom u zakonu omogući da automobili mogu koristiti e-goriva, sintetičku i u određenoj mjeri zeleniju alternativu fosilnim gorivima, koja se može koristiti u konvencionalnim motorima s unutrašnjim sagorijevanjem.
Zajedno imaju dovoljnu težinu da blokiraju zakon, u paketu s drugim budućim zakonima o toksičnim emisijama iz automobila pod nazivom Euro 7 te pravilima za učinkovita goriva za kamione.
Nije svima toliko stalo do e-goriva kao Nijemcima, rekao je češki ministar saobraćaja Martin Kupka, koji je sazvao samit saveza za motore u Strasbourgu, ali popis zahtjeva za Komisiju obuhvatit će sva tri zakona i bit će poslan narednih dana.
Dogovor visi u zraku
Njemačka je već odbila prvi prijedlog Brisela da se postigne primirje u vezi cilja za 2035. godinu.
Politico je prošle sedmice pisao da je Komisija spremna predložiti pravnu deklaraciju koja bi stvorila zakonsku rupu za e-goriva tako da se pojača neobvezujuće odredbe na marginama dogovorenog teksta o standardima za emisije CO2 iz automobila i kombija od 2035. godine.
Ali to nije odgovaralo Berlinu, gdje Slobodna demokratska stranka (FDP), koja podržava automobile s motorom s unutrašnjim sagorijevanjem, kontroliše ministarstvo saobraćaja.
FDP smatra da je otvorio važno političko pitanje slušajući strahove zbog bolne promjene koja će pratiti tranziciju na električna vozila, što će značiti gašenje stotina preduzeća specijaliziranih za dijelove za motore s unutrašnjim sagorijevanjem za koje nema mjesta u svijetu električnih vozila, prenosi Hina.
“Komisijin prijedlog sročen je tako oprezno da se s njime ne može puno toga učiniti. Stvari odgađa jako daleko u budućnost. Ne želimo takav slabi kompromis”, rekao je Bernd Reuther, glasnogovornik FDP-a za saobraćajnu politiku.
Vremena nema još puno
Komisija ima malo manevarskog prostora da postigne dogovor budući da je Evropski parlament rekao da neće ponovno otvarati konačni tekst dogovoren prošle godine. A ostalo je još jako malo vremena prije evropskih izbora iduće godine.
“Ne možemo sebi dopustiti ni da budemo dovedeni u vremenski stisak jer nismo mi ostavili to pitanje otvorenim mjesecima”, rekao je Wissing, tvrdeći da je Komisija trebala riješiti to pitanje prošlo ljeto.
Prijedlozi da se osnuje radnu skupinu koja bi razmotrila opcije za e-goriva i dogovorila da se zakon ponovno preispita 2026., što je uobičajena praksa za EU zakone, isto tako nisu bili prihvatljivi. “Oni nisu ono što nama treba”, rekao je Wissing.
FDP-ov Reuther želi sasvim odvojeni zakon za e-goriva koji bi nadjačao standarde za učinkovitost vozila; ali da bi ga se pripremilo treba vremena i ništa ne garantuje da bi ga Evropski parlament i druge zemlje u konačnici prihvatili.
Češki ministar Kupka rekao je da su ministri koji podržavaju motore s unutrašnjim sagorijevanjem uvjereni da se dogovor s Komisijom može postići u danima koji dolaze, uključujući “zakonski obavezujuće izuzeće na druge načine, ne ponovnim otvaranjem zakona.”
Kontinentalni razdor
No Francusku ne zanima promjena mjere za čiji je dogovor trebalo gotovo dvije godine teških pregovora i koja je finalizirana tokom francuskog predsjedanja Vijećem EU-a prošle godine. Mjeru još samo trebaju formalno potvrditi ministri država članica (Vijeće EU) da bi postala zakon.
Odugovlačenje plana “nije ekonomski koherentno, industrijski je opasno, nije u našem nacionalnom interesu, nije u interesu naših nacionalnih proizvođača i povrh svega nije u interesu planete”, rekao je Le Maire.
Francuska se u tom sporu slaže s drugim zemljama koje podržavaju cilj za čiste automobile od 2035. poput Španije, Belgije, Švedske, Danske, Irske i Nizozemske. Spor podriva nastojanja Evrope da bude globalni lider u smanjenju emisija stakleničkih plinova i rizikuje prerasti u šire rasprave o ravnoteži sile u evropskoj politici.
“Ovo je prilika za Francuze”
“Za Francuze ova situacija je i prilika”, rekao je jedan diplomata iz zemlje koja podržava zabranu motora s unutrašnjim sagorijevanjem. “Što više budu mogli pridonijeti ideji da je Njemačka usamljena, više će ojačati stajalište da su Nijemci nepouzdan partner u Evropi.”
Umjesto da štite zastarjelu tehnologiju, Le Maire želi da evropski proizvođači automobila brzo prijeđu na električna vozila i podržava francuske goleme državne subvencije za električna vozila te nastojanja EU-a da uloži milijarde u izgradnju evropske industrije baterija.
Za Le Mairea, važnije je maksimalno ubrzati prijelaz na električna vozila nego usporiti ritam tranzicije stvaranjem neizvjesnosti u vezi 2035. godine.
“Ne možemo govoriti da postoji klimatska kriza – što je istina, što znamo svi u našim gradovima, u našim metropolama, koji su i dalje previše zagađeni – i onda se povući u vezi cilja prelaska na električna vozila”, rekao je Le Maire.