Ekonomija

Na pomolu drastičan pad proizvodnje tuzlanskog mlijeka jer farmeri grcaju u dugovima

Farmeri iz Tuzlanskog kantona iza sebe su ostavili proljetnu sjetvu, za koju kažu da je prilično nekvalitetno urađena zbog nedostatka novčanih sredstava.

FOTO: VLADA KS
FOTO: VLADA KS

Nadali su se podsticajima koji im nisu isplaćeni te su se dugovanja sa federalnog nivoa popela na osam mjeseci.

Planom proljetne sjetve u 2024. godini na području Tuzlanskog kantona sjetva žitarica, povrtnog bilja, industrijskog i krmnog bilja trebala je zauzeti površinu od 44.184 hektara, međutim ona je ostvarena na 2.229 hektara manje.

Najveće površine zasijane su kukuruzom i to 28.829 hektara, odnosno 68,83 posto od ukupno ostvarenog plana proljetne sjetve svih kultura. Ostala strna žita: pšenica, ječam, raž i zob su zasijana na površini od 662 hektara ili 94,03 posto u odnosu na plan.

Pročitajte još

Industrijskim biljem zasijana je površina od 96 hektara, što je 80 posto u odnosu na plan, a sojom je zasijano 80 hektara, što je 78,43 posto u odnosu na plan. Duhanom je zasijano 10 hektara, odnosno 83,33 posto planiranih površina, a ostalim industrijskim i ljekovitim biljem je zasijano šest hektara.

Od planiranih 9.686 hektara površina za sjetvu povrća zasijano je ili zasađeno 9.211 hektara, odnosno 95,10 posto. U okviru grupe povrtnih kultura najveća površina je zasađena krompirom 5.636 hektara, odnosno 61,19 posto od ukupne sadnje, odnosno sjetve povrtnih kultura.

Ostvarenje sadnje ove kulture je 97,02 posto u odnosu na planirane površine. Ostalo povrtno bilje je zasijano, odnosno zasađeno na površini od 3.575 hektara ili 92,21 posto od planiranih površina. Krmno bilje (silažni kukuruz, djetelina, lucerka, djetelinsko-travne smjese i ostalo krmno bilje ) zasijano je na površinama 13.894 hektara, odnosno 93,54% u odnosu na plan.